Aktivnosti parka

Morska cvjetnica, ili u narodu poznata kao morska trava, vjerojatno je najpoznatija biljka u moru koja ne uživa zainteresiranost šire javnosti, barem ne koliko bi trebala. Ujedinjeni narodi su 2022. godine rezolucijom proglasili 1. ožujak Svjetskim danom morskih cvjetnica s ciljem podizanja svijesti o važnosti ovih jedinstvenih morskih biljaka i potrebi njihove zaštite. Ove godine fokus za obilježavanje je stavljen na važnost očuvanja i obnavljanja staništa morskih cvjetnica koje pridonose većoj bioraznolikosti mora, stabilnijim izvorima hrane te održivijem životu obalnih zajednica. Rasprostranjene su u čak 159 zemalja na šest kontinenata, što ih čini jednim od najraširenijih obalnih staništa na Zemlji. Činjenica da je gotovo 30% globalne površine morskih cvjetnica izgubljeno do kraja 19. stoljeća dodatno potvrđuje koliko je njihova zaštita nužna.

Biljka u moru?

Morske cvjetnice su biljke sjemenjače koje su sekundarno prešle s kopna natrag u morska staništa prije otprilike 120 milijuna godina. Tijekom evolucije razvile su različite morfološke, fiziološke i ekološke karakteristike koje su im omogućile prelazak u novo stanište i razvoj vlastitih ekosustava.

Poput kopnenih biljaka imaju korijen, stabljiku, list i cvijet. Njihovo rasprostranjenje ograničeno je na infralitoralnu stepenicu, odnosno na dio morskog dna koji je cijelo vrijeme pod morem no dostupno je dovoljno svjetla za fotosintezu (dubina prodora svjetlosti nije uvijek ista i ovisi o više čimbenika). Rastu pretežito na sedimentnim dnima na dubinama do 40 metara, a njihovi gusti spletovi rizoma stabiliziraju morsko dno, zadržavaju sediment i štite obalu od erozije uzrokovane valovima.

Skriveni temelj

Kao dio morskog ekosustava, morske cvjetnice pohranjuju i do 20% svjetskog oceanskog ugljika, a ugljik iz atmosfere mogu vezati i do 35 puta brže od tropskih kišnih šuma. Doprinose otpornosti najranjivijih ekosustava i vrsta (npr. koraljnih grebena) te ublažavaju zakiseljavanje oceana. One tvore prostrane podvodne livade, stvarajući složena, vrlo produktivna i biološki bogata staništa.
Također, djeluju kao mrijestilišta i izvor hrane za širok raspon morskih organizama, pružaju stanište mnogim životinjama, od kojih većina ima gospodarski značaj, uključujući obraštaje alga, bakterija i sesilnih životinja, kao i slobodno plivajući oblici.

Iako se na prvi pogled čini da su morske cvjetnice ponajprije važne za organizme koji žive na morskom dnu i u vodenom stupcu, njihov utjecaj proteže se daleko izvan samih podmorskih livada i zahvaća čitav obalni ekosustav, pa čak i ptice koje veći dio života provode iznad površine mora. Upravo zbog tog bogatstva života, ta su staništa ključna karika u hranidbenim lancima.
Dobar primjer takve povezanosti vidljiv je kod morskih vranaca (Gulosus aristotelis desmarestii). Ove ptice rone kako bi ulovile plijen, a hranu često traže upravo u livadama morskih cvjetnica. Razlog je jednostavan - ondje pronalaze sitnu ribu i beskralješnjake koji se skrivaju među lišćem morskih cvjetnica. Na taj način zdravlje livada morskih cvjetnica izravno utječe na dostupnost hrane za mnoge životinje.

Ugroze

Čak 21% vrsta morskih cvjetnica kategorizirano je kao gotovo ugrožene ili ugrožene vrste prema Crvenom popisu ugroženih vrsta Međunarodne unije za očuvanje prirode (engl. IUCN). Postoji nekoliko faktora koji uzrokuju gubitak staništa morskih cvjetnica, posebno livada posidonije, koje zbog sporog rasta nemaju mogućnost brze regeneracije. Velik dio ugroze antropogenog je porijekla.

Česta su fizička oštećenja uslijed kočarenja, ribolova poteznim mrežama ili dinamitom, kao i sidrenje plovila nad livadama posidonije, što posve oštećuje njezine položene stabljike. Uz to, ugrozu predstavljaju i uspostava uzgajališta riba i školjkaša, jaružanje, poljoprivredne aktivnosti koje pojačavaju eutrofikaciju mora, klimatske promjene te invazivne vrste, primjerice alga Caulerpa cylindracea.

Morske cvjetnice Jadrana

U Jadranskom moru pa tako i u akvatoriju Brijuna, zabilježene su četiri vrste morskih cvjetnica: čvorasta morska resa (Cymodocea nodosa), posidonija (Posidonia oceanica), morska svilina (Zostera marina) i patuljasta svilina (Zostera noltii). U Jadranu je najrasprostranjenija vrsta P. oceanica koja je ujedno i endem Sredozemnog mora. Ova biljka nosi i brojne domaće nazive pa je tako poznata i pod imenima morska voga, oceanski porost, perušina i posidonija kao i morska trava.

Livade posidonije su najvažniji priobalni ekosustav u Sredozemnom moru. Može se reći da su “pluća mora” zbog svoje sposobnosti da po četvornom metru proizvedu 14 do 20 litara kisika dnevno. Listovi joj mogu narasti i više od metra, a široki su oko 1 cm. Primarni način razmnožavanja je vegetativan (rizomima), tj. otkidanjem dijelova stabljike od kojih narastu novi izdanci s listovima, dok se rjeđe razmnožava spolno (cvjetanjem). Izuzetno sporo se obnavlja i raste, zbog čega su populacije ove vrste vrlo osjetljive i ugrožene. Prosječan rast stabljike iznosi dva centimetara godišnje, dok kod drugih morskih cvjetnica može doseći i do sedamdesetak centimetara na godinu.

Svojim isprepletenim rizomima i uspravnim izdancima čine “zamku” za sediment, koji postupno zatrpava prostore između njih. Biljka se tome suprotstavlja uspravnim rastom izdanaka, a tako nastaje više metara debeli pleter rizoma posidonije (podmorske terase). Takvi pleteri rizoma mogu biti stari i više tisuća godina. Dugim listovima i pleterima rizoma smanjuju snagu valova i sprječavaju eroziju obale.

U Brijunskom akvatoriju nalaze se stabilne i zdrave populacije livade morskih cvjetnica vrste Cymodocea nodosa i Zostera sp. te manje fragmentirane livade Posidonia oceanica u uvali Javorika i plićini Pojer. Brijunski akvatorij je jedan od najsjevernijih zabilježenih lokaliteta posidonije na hrvatskom dijelu Jadrana, a visoki stupanj zaštite i smanjen ljudski utjecaj potiču očuvanje ovih vrsta i dokazuju djelotvornost zaštite.

Istraživanje i praćenje stanja livada morskih cvjetnica na Brijunima započelo je 2011. godine, a od 2018. godine fokus je usmjeren na klimatske promjene kao što su promjene temperature mora i eventualni utjecaj na postojeće livade unutar Parka.

AUTOR TEKSTA:
Rajna Jovanovski

IZVORI FOTOGRAFIJA:
- https://iucnrle.org/
- Goran Šafarek

IZVORI LITERATURE:

- Stručni priručnik Nacionalnog parka Brijuni

- Bakran-Petricioli, T. (2011) Priručnik za određivanje morski staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. 54-62.

- Borum, J., Duarte, C.M., Krause-Jensen, D., Greve, T.M. (2004) European seagrasses: an introduction to monitoring and management. The M&MS project. 1-88.

- https://www.un.org/en/observances/seagrass-day

- https://mmpi.gov.hr/more-86/zastita-jadrana-103/zastita-livada-posidonije/24414