Mediteranski vrt

Šumski rasadnik

U početku se šumski rasadnik koristio za potrebe uređenja i obnavljanja šuma, a zatim su se postepeno počele uzgajati ukrasne vrste trajnica, drveća, grmlja, a pojedine plohe bile su namijenjene istraživanju. 

Glavni cilj osnivanja ovoga vrta je oplemenjivanje navedene destinacije i osnivanje reprezentativnoga vrta koji se uklapa u ostale prirodne i kulturno-povijesne sadržaje nacionalnoga parka.

Atraktivnost vrta ima uporište u vrijednosti nacionalnoga parka, a krajobrazno uređenje u vrijednosti biljnoga svijeta i kulturi oblikovanja pejzaža. Kultura oblikovanja pejzaža Brijunskoga otočja datira još s početka prošloga stoljeća. 

Prvi stilski oblikovani mediteranski perivoj

Najzaslužniji za današnji izgled pejzaža su Paul Kupelwieser i Aloisije Zuffar (Alojz Čufar) koji su na Brijunskom arhipelagu stvorili prvi stilski oblikovani mediteranski perivoj u tadašnjoj Europi. U perivoj su uklopljeni autohtoni florni elementi, ali i egzote koje gotovo čitavo stoljeće obitavaju na Brijunima.

Brijunski mediteranski vrt na posebno dizajniranim plohama danas udomljuje 169 vrsta autohtonih biljaka i egzota koje su obilježene pločicama s QR kodovima za dodatne informacije.