Ugodna šetališta u svako doba godine

Šetališta u kamenolomima

Brijunsko otočje građeno je od kamena vapnenca koji se pruža u horizontalnim pločastim slojevima. Upravo takve formacije olakšale su vađenje jer su se kamene ploče relativno lako mogle odvajati od stijene.

Brijunski kamenolomi, pogotovo oni uz luku, svjedoci višestoljetne mletačke eksploatacije, potkraj 19. stoljeća sanirani su i hortikulturno uređeni. Nakupljeno otpadno kamenje oblikovano je u brežuljke te su tako nastala šetališta ugodna u svako doba godine, zaštićena od ljetne žege i hladnih zimskih vjetrova.

U ZNAK ZAHVALNOSTI DR. ROBERTU KOCHU

Kochov kamenolom

Brižljivo uređen kamenolom u blizini središnje luke poslužio je kao mjesto za izraz zahvalnosti dr. Robertu Kochu (1843. – 1910.). U ovom kamenolomu obitelj Kupelwieser dala je postaviti spomen-ploču velikom znanstveniku, bakteriologu i nobelovcu koji je početkom 20. stoljeća otočje oslobodio od malarije.

Mramorna spomen-ploča rad je bečkog kipara i slikara Josefa Engelharta (1864. – 1941.), jednog od utemeljitelja bečke secesije. Reljef ugrađen u stijenu 1908. prikazuje mladu djevojku koja lovorovim vijencem kiti Kochovu bistu.

Nekada se ispred mramorne spomen-ploče nalazilo jezerce. Ono je bilo podsjetnik na nekadašnji izgled Brijuna i brojne bare i lokve koje su se nalazile na otoku i bile idealno stanište za komarce roda Anopheles, prijenosnike malarije.

U ZNAK ZAHVALNOSTI ALOJZU ČUFARU

Čufarov kamenolom

Jedan od pet brijunskih kamenoloma, hortikulturno i parkovno uređenih početkom 20. stoljeća, posvećen je Alojzu Čufaru (1852. – 1907.), šumaru i upravitelju brijunskog dobra, zaslužnom za krajobrazno uređenje otočja, kao i za kultiviranje kamenoloma. Otpadni kamen iz kamenoloma iskoristio je za gradnju brojnih putova, šetnica i nasipanje današnje glavne brijunske luke. Otpadni kamen također mu je poslužio kako bi stvorio brojne umjetne brežuljke koji su skladno uklopljeni u okolni krajolik.

Na istočnom rubu velikoga venecijanskog kamenoloma obitelj Kupelwieser postavila je spomen-ploču Alojzu Čufaru u znak sjećanja i zahvalnosti za njegov doprinos razvoju otoka. Brončana ploča postavljena 1909. rad je bečkoga umjetnika, kipara i slikara Josefa Engelharta (1864. – 1941.).

LJETNO KINO U STAROM KAMENOLOMU

Kamenolom pod brdom Straža

Kamenolom pod brdom Straža imao je različite sadržaje. Tridesetih godina 20. stoljeća u njemu bilo smješteno tenisko igralište. Pedesetih godina prošlog stoljeća tu je uređeno ljetno kino. U nastavku kamenoloma bilo je smješteno i dječje igralište s pješčanikom, ljuljačkama i klackalicama, jer su Brijuni tada još bili pravo naselje, s vrtićem i osnovnom školom. Od dječjeg igrališta danas se naziru samo tragovi.

Ljetno kino i danas je pozornica različitih kulturnih zbivanja.

EDUKATIVNA STAZA UREĐENA U NEKADAŠNJEM KAMENOLOMU

Šetnica pod brdom Straža

Šetnica pod brdom Straža edukativna je staza uređena u nekadašnjem kamenolomu. Ilustrirana je sa ukupno šest drvenih interpretacijskih ploča i edukativnih izložaka s ciljem prezentacije šumskog ekosustava, flore i faune koja čini sastavni dio šume. Nalazi se na Velikom Brijunu, mjestu gdje su se oko cijelog središnjeg dijela nalazili kamenolomi. Tamo je uvijek ugodno mjesto za šetnju - zimi je toplije, a ljeti svježe, zato su kamenolomi i pretvoreni u šetnice. Šetnica pod brdom Straža uređena je u sklopu EU projekta Novo ruho Brijuna, kao dio razvoja novih te unaprjeđenja postojećih edukativnih i prezentacijskih sadržaja, temeljenih na bogatoj prirodnoj baštini NP Brijuni.

PALME U KAMENOLOMU

Kamenolom pod brdom Gradina

U kamenolomu pod brdom Gradina početkom 20. stoljeća uređena je šetnica. Zahvaljujući znanju i radu Alojza Čufara i ovaj je kamenolom pretvoren u mirnu i ugodnu oazu. Kamenolom je hortikulturno uređen te su u njemu bile zasađene raznovrsne biljke, od koji su do danas ostale očuvane palme. Kamenolom je opremljen i parkovnom opremom, betonskim klupama za odmor i kontemplaciju. Čišćenjem starih kamenoloma od otpadnog kamenja nastala su ugodna šetališta. Ove šetnice zaštićene od ljetnih vrućina i hladnih zimskih vjetrova postale su omiljena odredišta lječilišnih gostiju.