Predsjednik bivše Jugoslavije

Josip Broz Tito

Brijunsko otočje poznato je po dugogodišnjoj aktivnosti Josipa Broza Tita, predsjednika bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Tito je prvi put posjetio Brijune 1947. godine, a Bijela vila je postala njegovom službenom rezidencijom 1953. godine. Njegov posljednji boravak na Brijunima zabilježen je 1979. godine. Tito je na Brijunima boravio prosječno od četiri do šest mjeseci godišnje, a Veliki Brijun i Vanga bile su mu omiljena boravišta.  

Tito je bio ugledni državnik i jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih. Nekadašnji predsjednik bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije na Brijunima je domaćin brojnim vođama države i partije. Brijuni su bili jedno od utjecajnih središta svjetske politike.

Tito je s Brijuna rukovodio državom, Partijom i Armijom

Kao zaljubljenik u prirodu, ljubitelj životinja i poznavatelj povijesno-kulturnih vrednota, Tito se zalagao za zaštitu šuma, uređenje parkova, uzgoj i naseljavanje životinja, istraživanje i konzerviranje spomenika te uređenje hotelskih objekata. Zahvaljujući upravo ovom izboru, Brijuni su očuvali i postali privlačni domaćim i stranim turistima. 

Brijunsko otočje neraskidivo je povezano uz  ličnost Josipa Broza Tita. Tri desetljeća  na Brijunima se nalazila  njegova službena rezidencija, njegov dom, mjesto koje je posebno volio i posvećivao mu mnogo pažnje. Izložba  “Tito na Brionima” slikom i riječju prikazuje širinu Titovog djelovanja i interesa od njegova prvog dolaska na Brijune, 20. lipnja  1947., do posljednjeg pozdrava, 29. kolovoza 1979.

Tito i Istra

Josip Broz Tito održavao je srdačne odnose sa svojim susjedima, primao je predstavnike društveno-političkih organizacija i zajednica. Istrane je upoznavao boraveći u njihovoj sredini; često je posjećivao radne organizacije, škole, bolnice, prisustvovao kulturnim manifestacijama i narodnim skupovima. 
Tito je prvi put na otok Vangu došao veslajući u sandolini, 1952. godine. Počinje krčenje otoka na kojem su ubrzo nastali objekti i zajednički sadržaji: slamnata sjenica, indonezijski i ribarski salon, slovenska soba, kuhinja s ostavom i inim sadržajima. Netaknuta vegetacija kojom dominira bambus i dva vrta okružuju  kabinet uz koji se nalaze radionica i fotolaboratorij. Južni dio otoka  u bujnoj mediteranskoj vegetaciji skriva vrt, voćnjak, nasade vinograda i mandarina te stari i novi podrum.
 

Tito na Brijunima 

Tito se na Brijunima ponašao domaćinski.  Odmah po njegovu dolasku, započela je intenzivna obnova i razvoj otočja. Sanirane su posljedice bombardiranja, nadopunjen je pokradeni inventar, položeni su novi vodovodni cjevovod i elektro-kabel Fažana – Brijuni, sanirane su štete na hotelima i vilama, očišćene su šume, uređeni parkovi, pošumljene goleti, zaštićeni su spomenici kulture i obnovljeni zoološki vrtovi. 


Na Brijunima Tito nije bio domaćin i sugovornik samo državnicima, političarima i diplomatima, već i mnogim javnim i kulturnim ličnostima (Valentini Tereškovoj, Che Gevari, Albertu Moraviji, Mariju del Monacu, Sofiji Loren, Carlu Pontiju, Gini Lollobrigidi, Elizabeti Taylor, Richardu Burtonu te mnogima iz zemlje i inozemstva). 

Tito se ženio triput. S prvom ženom Pelagijom Belousovom imao je troje djece: Zlaticu i Hinka koji su umrli kao djeca te Žarka. U drugom braku s  Hertom Haas,  rođen je sin Mišo, a s Jovankom Budisavljević nije imao djece. Iza Tita ostala su dva sina, šestero unuka, devet praunuka i dva prapraunuka.  
 

Tito u slobodno vrijeme

U predahu između Puteva mira, kongresa, sjednica, predsjednik Tito slobodno je vrijeme koristio u aktivnostima koje su mu širile vidike i produbljivale znanje. Do duboko u noć kod njega je gorjelo svjetlo. Volio je fotografiju. Često je snimao i sam izrađivao fotografije u fotolaboratoriju na Vangi, za koji mu je dio opreme poklonio američki predsjednik Kennedy. 
Svoju ljubav prema životinjama na Brijunima iskazuje uzgojem i zaštitom životinjskog svijeta. Pored autohtonih životinjskih vrsta, u zoološkom vrtu i safari parku živjele su mnoge vrste životinja, pokloni iz raznih krajeva svijeta. 
Tito je često šetao Brijunima, radio u voćnjaku i vinogradu, brinuo o svakom stablu, kulturnom spomeniku, prirodnoj rijetkosti, umjetnini i drugim vrijednostima. Nadaleko su poznate “Titove mandarine” koje je poklanjao širom bivše države, kao i istraživanje lokaliteta “Bizantinski Kastrum”,kojim je upotpunjena povijest Brijuna od II. st. pr. Kr. do XIV. st. posl. Kr.

Tito i državnici

Na Brijunima  je Tito obavljao značajan dio svojih državničkih i političkih aktivnosti. U devedeset susreta razgovarao je s predsjednicima, kraljevima i carevima šezdeset država, a susreo se i s predsjednicima  vlada i ministrima stotinjak zemalja svijeta. Na Brijunima je Tito primio više od dvjesto pedeset državnih i parlamentarnih,  partijskih, sindikalnih, vojnih, znanstveno-tehničkih i drugih stranih delegacija i dvostruko više delegacija s područja bivše Jugoslavije. Razgovarao je s više od 300 šefova domaćih diplomatskih misija i ambasadora akreditiranih na području bivše Jugoslavije. 

Na Brijune su dolazili državnici i partijski lideri s Istoka i Zapada, iz Afrike i Azije i drugih kontinenata, da bi s Titom razmijenili mišljenja čuli savjete i pokrenuli neku međunarodnu inicijativu. Među njima su bili i Haile Selassie, car Etiopije, Gamal Abdel Naser, predsjednik Egipta, Džavaharlal Nehru, predsjednik indijske vlade, Huari Bumedijan, predsjednik Alžira, Kenneth Kaunda, predsjednik Zambije, Kwame Nkrumah, predsjednik Gane, Habih Burgiba, predsjednik Tunisa, Ahmed Sukarno, predsjednik Indonezije, Huo Kua Feng, predsjednik Kine, Fidel Castro, predsjednik Kube, Ho Ši Min, predsjednik Vijetnama i Urho Kekhonen, predsjednik Finske. 

Titovi su gosti na Brijunima bili državno-političke vođe istočnoeuropskih zemalja Nikita Hruščov, Leonid Brežnjev i Nikolaj Podgorni, zatim Nicolae Ceausescu, Janoš Kadar, Edward Gierak, Walter Ulbricht i Jumžagin Cedenbal. 

Tito je bio domaćin na Brijunima velikom broju monarha: osim Haila Selassija, primio je Pavla, kralja Grčke, Sihanuka, princa Kambodže, Zahira, kralja Afganistana, Pahlavija, šaha Irana, Olafa, kralja Norveške, Jeana, velikog vojvodu Luksemburga, Julijanu, kraljicu Nizozemske, Elizabetu, kraljicu Velike Britanije, Birendru, kralja Nepala, Margaretu, kraljicu Danske i Huseina, kralja Jordana.

Tito i Nesvrstani

Brijuni su zahvaljujući  trojnom sastanku Tito – Naser – Nehru 1956. godine, na kojem su postavljeni temelji politici nesvrstanosti i potpisana “Brionska deklaracija” postali poznati kao “otoci mira” i “matična luka nesvrstanih”. 

Tito je posljednji put s Brijuna otputovao 29. kolovoza 1979. na 6.  konferenciju šefova država i vlada nesvrstanih zemalja  u Havanu.