Istražite životinjski svijet Brijuna

Otočna fauna

Fauna Nacionalnoga parka Brijuni iznimno je bogata, kako brojnošću jedinki tako i različitim vrstama. Veliki Brijun stanište je površine 561 ha koje svojom specifičnom mikroklimom omogućuje život mnogobrojnim autohtonim i alohtonim (unesenim) životinjskim vrstama. Raznolikost ekosustava pridonosi ovome bogatstvu – šume, makija, travnjaci i kopnene vode središta su bioraznolikosti na kojima se možete susresti s brojnim zanimljivim životinjskim vrstama.
Iznimno bogata kopnena fauna

Životinje u slobodnoj prirodi

Vodozemci i gmazovi

Herpetofauna brijunskog otočja vrlo je dobro istražena. Zbog izoliranosti otočja, broj vrsta nije velik, ali su zato njihove populacije stabilne. Dvije vrste zelene žabe – velika zelena žaba (Pelophylax ridibundus) i unesena vrsta Pelophylax kurtmuelleri, žive u Brijunskoj bari, gdje posjetitelji mogu čuti njihovo ponekad iznimno glasno kreketanje. Što se gmazova tiče, na otočju živi jedna vrsta zmije – crna poljarica (Hierophis viridiflavus carbonarius), koje se posjetitelji ne moraju bojati jer je vrlo plaha, neotrovna zmija. U Brijunskoj bari žive i dvije vrste kornjača, rijetka i ugrožena barska kornjača (Emys orbicularis), ali i unesena vrsta crvenouha kornjača (Trachemys scripta).

Šišmiši

Šišmiši se na Brijunima istražuju i prate od 2010. godine. Izoliranost ovog otočja i ograničenja koja nalažu pravila ponašanja u Nacionalnom parku učinili su Brijune izrazito pogodnim mjestom za život odnosno povremeno obitavanje različitih vrsta šišmiša. Mir i neometanje od ljudi, dovoljna količina hrane (noćnih kukaca) te širok izbor različitih staništa za dnevni odmor razlozi su zbog kojih se na ovom relativno malom području može susresti čak 18 različitih vrsta ovih korisnih i ugroženih životinjica. Sve su vrste šišmiša u Europi zaštićene međunarodnim konvencijama. Mnoge vrste koje obitavaju na Brijunima na popisu su ugroženih vrsta. Tijekom istraživanja 2014. godine utvrđeno je da su Brijuni lokacija važna za razmnožavanje vrste veliki večernjak (Nyctalus lasiopterus), koja je prije toga smatrana gotovo izumrlom za područje RH.

Ptičji svijet

Na Brijunima je zabilježeno više od 160 vrsta ptica. Zbog dugogodišnje zaštite i raznolikosti staništa, ovo je područje idealno za hranjenje, gniježđenje i podizanje mladih mnogih ptičjih vrsta. Mnoge su od njih ptice stanarice, koje ovdje borave tijekom cijele godine, dok neke, ovisno o svojim potrebama, obitavaju tek neko vrijeme. Pojedine vrste Brijune iskoriste za odmor tijekom sezonskih migracija. Vrlo važno stanište za hranjenje i odmor ptica selica jesu Saline – zamočvareno ograđeno područje gdje se ptice mogu nesmetano pripremati za nastavak dugog putovanja.

U ovom zaštićenom području obitavaju i mnoge morske ptice. Zbog prisutnosti vrsta crnogrli plijenor (Gavia arctica), crvenogrli plijenor (Gavia stellata), morski vranac (Phalacrocorax aristotelis desmarestii), dugokljuna čigra (Sterna sandvicensis), crvenokljuna čigra (Sterna hirundo) i vodomar (Alcedo atthis), područje akvatorija zapadne Istre, pa tako i Brijuni, proglašeno je područjem Ekološke mreže i područjem mreže Natura 2000 prema Direktivi o pticama. Zapadni su otoci brijunskog arhipelaga gnjezdilišta galebova, čigri i morskog vranca. Brijunsko otočje jedno je od pet najvažnijih gnjezdilišta morskog vranca na području Jadrana.

Brijunska divljač i pauni

Među brijunskom divljači zasigurno su najpopularnije dvije vrste jelena – jelen lopatar (Dama dama) i jelen aksis (Axis axis) te muflon (Ovis musimon). Te su vrste početkom 20. stoljeća na Veliki Brijun unesene kao lovna divljač, a danas su dio brijunskog identiteta i cjelovitoga posjetiteljskog doživljaja. Osim njih, posjetitelji na Brijunima imaju često priliku vidjeti zeca (Lepus europaeus) i pauna (Pavo cristatus).

Egzotične životinje

Safari-park

Na sjevernom rubu Velikog Brijuna prostire se 9 ha jedinstvenoga zoološkog vrta koji nastanjuje neobičan spoj autohtone istarske i egzotične južnoameričke, afričke i azijske faune. Indijski slon Lanka, ljama – južnoamerička deva za koju indijanska legenda kaže da je pripitomljena u najranije doba ljudskog postojanja, zebre, indijske svete krave i nojevi simpatični su stanovnici safari-parka.

Egzotične životinje

Na lijevoj strani ulaza u safari-park šeta ljama, južnoamerička deva koje se od deva kakve mi poznajemo razlikuje manjim tijelom i razmjerno velikom, jako zbijenom glavom sa šiljastom njuškom, velikim očima i vitkim nogama čiji su prsti jače rascjepkani. Ljame nemaju grbu, a dlaka im je dugačka i vunasta. Žive na visoravnima velikih Kordiljera do nadmorske visine od 4500 m.

Ljami društvo prave zebre – potomci stepskih i planinskih zebri koje su na Brijune stigle kao poklon iz Gvineje 1960. i 1961. godine od Sékoua Touréa, bivšega gvinejskog predsjednika. U prirodi zebre nastanjuju dijelove južne i istočne Afrike. Zebu ili sveto indijsko govedo (Bos indicus) poklon je indijskoga državnika i političara Nehrua iz 1959. godine. Odrasli bikovi karakteristični su po grbi na leđima koja im služi kao spremište rezerve hrane.

Slonica Lanka

Slonica Lanka na Brijune je stigla kao dar indijske premijerke Indire Gandhi 1972. godine. Ova je slonica omiljena životinja u safari-parku. U prirodi indijski slonovi žive u šumama Indije, na Šri Lanki, Borneu i Sumatri. Mužjaci mogu dosegnuti težinu od šest tona, što ih čini najvećim kopnenim sisavcima na svijetu. Usprkos njihovoj impresivnoj veličini, hod im je tih i lagan zahvaljujući elastičnom tkivu mekome poput jastučića ispod rožnate ploče u stopalu. Svojom surlom mogu opipavati i hvatati, njušiti i disati, a po potrebi i trubiti. Dnevno moraju pojesti barem 80 kg biljne hrane, a jednim srkom rila upiju šest do deset litara vode, što im omogućava da popiju i do 200 litara vode odjednom.

Autohtone životinje

Etnopark

Etnopark je prostor unutar safari-parka kojim je prezentirano istarsko seosko gospodarstvo i prvenstveno autohtone životinjske vrste: istarsko govedo (boškarin), istarske ovce (istarska pramenka), magarci i koze.

Predviđen je za život i prezentaciju domaćih životinja Istre te sadrži i objekte primjerene načinu života i udomljenju domaćih životinja, a to je istarska otvorena tetoja (natkriven prostor s hranilicom za životinje).

Istarsko govedo (boškarin)

Boškarin je autohtono istarsko govedo koje se na istarskom selu upotrebljavalo za rad u polju i vuču kola. Pojavom i primjenom mehanizacije u poljoprivredi boškarin je izgubio svoju ulogu „poljoprivrednika” pa se brojnost populacije smanjila toliko da je pasmina dovedena na rub izumiranja. Srećom, poduzimanjem pravodobnih mjera to se nije dogodilo pa je ova vrijedna pasmina, potomak europskog pragoveda, i dalje prisutna u ovim krajevima.

Istarska ovca

Istarska ovca izvorna je i zaštićena hrvatska pasmina. Ova pasmina osebujnog izgleda, crno-bijelog runa, dugih nogu i razvijenih rogova dio je istarske kulturno-povijesne baštine povezane s dugom tradicijom uzgoja ovaca i proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda istarskih seljaka. Uz to, svojom ispašom ova životinja pomaže i u ekološkom održavanju travnatih površina.

Iznimno bogata fauna Brijunskog otočja zadivit će i najzahtjevnije zaljubljenike u prirodu.
Kupi ulaznice