Istražite životinjski svijet Brijuna

Otočna fauna

Fauna Nacionalnoga parka Brijuni iznimno je bogata, kako brojnošću jedinki tako i različitim vrstama. Veliki Brijun stanište je površine 561 ha koje svojom specifičnom mikroklimom omogućuje život mnogobrojnim autohtonim (domaćim) i alohtonim (unesenim) životinjskim vrstama. Raznolikost ekosustava doprinosi ovome bogatstvu - šuma, makija, travnjaci i kopnene vode žarišta su bioraznolikosti na kojima ćete se susresti s brojnim vrstama beskralježnjaka i kralježnjaka.
Iznimno bogata fauna

Životinje u slobodnoj prirodi

Zečevi, jeleni, mufloni

Na otočju je zatečen zec (Lepus europaeus sp.) a između 1902. i 1908. uneseni su jelen aksis (Aksis aksis), jelen lopatar (Dama dama), mufloni (Ovis musimon) te su njihovi potomci danas ukras brijunskih šuma, parkova i proplanka kao i dio brijunskog identiteta i cjelovitog posjetiteljskog doživljaja

Autohtoni ptičji svijet

Autohtoni ptičji svijet razmjerno je dobro zastupljen. Pojedini manji otoci su izuzetno dobra staništa na kojima se gnijezde galebovi i čigre te prorijeđene vrste vranca kukmaša. Brijuni su veoma važno sezonsko boravište sjevernih ptičjih populacija, a najzanimljiviji je lokalitet Saline. To je izuzetno vlažan prostor sa tri zamočvarena jezera površine oko 8 ha ograđen s ciljem stvaranja ornitološkog rezervata. Veliko jezero obraslo je trskom te pruža dobre uvjete za gniježđenje trstenjaka, kokošica, liske, malog gnjurca i divljih pataka.

Podvodni svijet

U mulju i plitkoj vodi ptice nalaze kukce, ličinke komaraca, i gambuzije, ribice koje su odigrale vrlo važnu ulogu u sanaciji malarije na otoku početkom stoljeća. U ovom se ograđenom prostoru podrast i nisko raslinje nesmetano razvijaju jer nema utjecaja divljači te je stoga ovo stanište idealno za razne vrste grmuša, slavuja, kosova, zviždaka, i drugih ptica pjevica.

U krošnjama borova gnijezdi se kobac, jastreb i škanjac. A od ostalih grabežljivaca redovito viđamo eju močvaricu i eju strnaricu.

Ptice selice

Krajem ljeta i u jesen u Saline dolaze razne vrste ptica koje su u preletu na putu prema jugu.

Već u kolovozu viđaju se patke kreketaljke, zviždare i žlkičarke, ronilice, lastarke i pupčanice.

Od čaplji viđamo malu bijelu čaplju, sivu čaplju, čaplju dangubu, žutu čaplju i gak.

Dolazak velike bijele čaplje, crnih roda i bukavca nebogleda, ukazuje nam da je ovaj lokalitet značajan i za tako rijetke i ugrožene vrste koje je ovdje pored mira nalaze i dovoljne količine hrane.

Egzotične životinje

Safari park

Na sjevernom rubu Velikog Brijuna prostire se 9 ha jedinstvenoga Safari parka kojega nastanjuje neobičan spoj autohtone istarske i egzotične južnoameričke, afričke i azijske faune. Indijski slon Lanka, ljame - južnoameričke deve za koje indijanska legenda kaže da su pripitomljene u najranije doba ljudskog postojanja, zebre, indijske svete krave i nojevi simpatični su stanovnici Safari parka.

Egzotične životinje

Na lijevoj strani ulaza u Safari park šetaju ljame, južnoameričke deve koje se od deva kakve mi poznajemo razlikuju manjim tijelom i razmjerno velikom, jako zbijenom glavom sa šiljastom njuškom, velikim očima i vitkim nogama čiji su prsti jače rascjepkani.  Ljame nemaju grbu, a dlaka im je dugačka i vunasta. Žive na visoravnima velikih Kordiljera do nadmorske visine od 4500 m.

Ljamama društvo prave stepska i planinska zebra dobivene na poklon iz Gvineje 1960. i 1961. godine od Sékou Touréa, bivšega gvinejskog predsjednika. U prirodi zebre nastanjuju gorske dijelove južne i istočne Afrike. Zebu ili sveto Indijsko govedo (Bos indicus) poklon je indijskoga državnika i političara Nehrua te je Brijune nastanilo 1959. godine. To malo sveto govedo u stvari je patuljasta vrsta svetih indijskih krava te ima sve karakteristike goveda, osim što je mnogo manje i lakše.

Slonica Lanka

Dolazimo do slonice Lanke koja je na Brijune stigla kao dar indijske premijerke Indire Gandhi 1972. godine. Ova je slonica omiljena životinja u Safari parku. U prirodi slonovi žive u prašumama Indije, na Šri Lanki, Borneu i Sumatri. Mužjaci mogu doseći težinu od šest tona što ih čini najvećim kopnenim sisavcima na svijetu. Usprkos njihovoj impresivnoj veličini, hod im je tih i lagan zahvaljujući elastičnom tkivu mekome poput jastučića ispod rožnate ploče u stopalu. Svojom surlom mogu opipavati, njušiti, disati, a po potrebi i trubiti. Dnevno moraju pojesti barem 80-ak kg biljne hrane, a jednim srkom rila upiju 6 - 10 litara vode što im omogućava da popiju i do 200 litara vode odjednom.

Autohtone životinje

Etno park

Etno park je prostor unutar Safari parka kojim je prezentirano istarsko seosko gospodarstvo prvenstveno autohtone životinjske vrste. Istarsko govedo - (Boškarin), Istarske ovce (Istarska Pramenka), magarci i koze.

Predviđen je za život i prezentaciju domaćih životinja Istre koja sadrži i objekte primjerene načinu života i udomljenju domaćih životinja, a to je istarska otvorena tetoja (natkriven prostor sa hranilicom za životinje).

Istarsko govedo (Boškarin)

Je li istarsko govedo “pragovedo”?

O podrijetlu boškarina postaje brojna mišljenja. Neki su skloni strpati ga u skupinu podolskih goveda, koja su u Istru došla s rimskim legijama u prvim stoljećima nakon Krista. Poznato je također da su horde koje je vodio Atila 452. godine dovele sa sobom podolsko govedo u naše krajeve. Neki na temelju ostataka divljeg goveda iz istarskih špilja, starih više od 10.000 godina, tvrde da bi istarsko govedo moglo biti izravan potomak divljeg tura.

Istarska ovca

Istarska ovca nastala je na temelju mediteranske ovce, koju su Istrijani u prošlosti uvezli. Vjerojatno je u formiranju pasmine sudjelovala i ovca istarskog soja pramenka. Postoji krupniji tip istarske ovce (južna Istra), te manji tip (Labinština i istočna Istra).

Bez obzira na različite teorije o nastanku ove pasmine, sigurno je da se na ovom zemljopisno izoliranom području razvila jedna uzraslija ovca izražene mliječnosti.

Ptičji rezervat

Saline

U dubokoj južnoj uvali otoka Veliki Brijun iza rta Gromače nalazi se ptičji rezervat Saline. Rasprostire se na površini od 7 ha na kojoj pogled pljeni močvarno bilje i tri jezerca. U sklopu najvećeg jezera, čije obrise i intimu skriva šaš, izdvojen je otočić sa slamnatom kućicom u kojoj se često uz cvrkut ptica znao odmarati Josip Broz Tito.

Ptičji rezervat

Ovaj ptičji rezervat nastao je na ostacima srednjovjekovne solane za proizvodnju soli koja svoje izvorište nalazi u antičkoj solani čiji se tragovi i danas mogu vidjeti uz samu morsku obalu. O važnosti i značaju solane govore zapisi koji kažu da je prihod od prodaje brijunske soli “izvanredan prihod Mletačke Republike” ili pak ako želite otvoriti solanu onda morate “posjetiti solanu Inzulae Brionorum koja stoljećima dobro i kvalitetno djeluje”. Melioracijskim radovima 1960. godine nasuto je područje solane i stvorena su dva jezerca kojima se 1973. godine. pridružuje i treće. U to vrijeme najveće jezero i okoliš dobiva svoju završnu funkcionalnu i krajobraznu formu, te ovo područje postaje mjesto druženja domaćih i ptica selica, odnosno ornitološki park.

Ornitološki park

Danas ornitološki park Brijuni pruža predivnu sliku i idilu pjeva te druženja raznovrsnih ptica koje plivaju po jezercima ili se skrivaju u mediteranskoj makiji i močvarnom bilju.

Gosti nacionalnog parka imaju prilike promatrati gniježđenja prilikom šetnji oko jezerca ili s nekoliko izdignutih osmatračnica smještenih nu krošnjama. Osim upoznavanja svekolikog života, ornitološki park Brijuni samo rijetkim sretnicima omogućava druženje i objedovanje uz cvrkut ptica u slamnatoj kolibi.

Iznimno bogata fauna Brijunskog otočja zadivit će i najzahtjevnije zaljubljenike u prirodu.
Kupi ulaznice