Izložbe vrijedne posjeta

Stalni postavi

Bogata kulturno-povijesna baština predstavljena je i stalnim izložbenim postavima. “Izložba kopija fresaka i glagoljičkih natpisa Istre i Kvarnera“ nalazi se u crkvi sv. Germena, dok se izložbe „Iz sjećanja starog Austrijanca“, izložba fotografija „Josip Broz Tito na Brionima“ te prirodoslovna izložba mogu pogledati u nekadašnjoj zgradi parne kupelji. Iskoristite priliku i posjetite ove zanimljive izložbe.
Srednjovjekovna kulturna baština ovog područja

Izložba kopija fresaka i glagoljičkih natpisa Istre i Kvarnera

S ciljem predstavljanja fresaka i glagoljskih natpisa kao izrazitih kulturnih obilježja istarskog srednjovjekovlja, 1958. godine otvorena je „Izložba kopija fresaka i glagoljičkih natpisa Istre i Kvarnera“. Tako je u crkvi sv. Germana izgrađenoj 1481. godine moguće pogledati kopije najreprezentativnijih fresaka iz Berma, Huma, Rakotula i Lovrana kao i kopije 20-ak najznačajnijih kamenih natpisa pisanih glagoljicom.
 

Istarske freske

Na relativno malom području istarskog poluotoka zabilježeno je 140 lokaliteta sa freskoslikarijama. U razdoblju od 11. do 16. stoljeća stoljeća nastajali su slikopisi romaničkih, gotičkih i renesansnih obilježja koji su bili od izuzetne važnosti za nepismeno stanovništvo srednjeg vijeka. „Veliki sveti stripovi“ nadomještali su puku nedostupnu knjigu te omogućavali „čitanje“ i učenje od crkve odabranih poruka.
 

Glagoljički spomenici

Glagoljica je prvo slavensko pismo nastalo sredinom 9. st. Prvotna, obla, glagoljica bila je u upotrebi do kraja 12. st. Od 13. st. u uporabi je uglata glagoljica, nazvana još i hrvatska jer se upotrebljavala samo na području Hrvatske. Najznačajniji glagoljički spomenik svakako je Baščanska ploča nastala oko 1100. Na njoj je ispisan najdulji (stotinjak riječi) među najstarijim hrvatskim glagoljskim natpisima kao i prvi zapis hrvatskoga nacionalnog imena na starom hrvatskom jeziku na kojem je po prvi puta napisano ime jednoga hrvatskoga kralja – kralja Zvonimira.

Od malaričnih otoka do mondenog ljetovališta i lječilišta

Iz sjećanja starog Austrijanca

Povodom stogodišnjice dolaska na otok Paula Kupelwiesera, nekadašnjeg vlasnika i idejnog tvorca Brijuna, 1993. godine postavljena je izložba Iz sjećanja starog Austrijanca.

 

Preobrazba Brijuna

Riječima Paula Kupelwiesera, prema dijelovima teksta preuzetim iz njegove istoimene knjige kao i fotografijama, starim razglednicama i tiskanim materijalom (knjige, časopisi) prikazano je divljenja vrijedno djelo preobrazbe malaričnog otoka u mondeno ljetovalište i lječilište koje je postalo stjecištem europske i svjetske elite, i to ne samo aristokratske, već kulturne, znanstvene, industrijske i ekonomske.

U želji da učini nešto za zapušteni austrijski jug i potomstvu osigura životnu egzistenciju Paul Kupelwieser je 1993. kupio brijunsko otočje. Dugotrajnim radom, znatnim sredstvima, odabranim suradnicima i vrsnim znalcima (Alojz Čufar, dr. Otto Lenz, dr. Robert Koch, Anton Gnirs, Karl Hagenbeck) te uz pomoć prijatelja (Karl Wittgenstein) pretvorio je otok u opuštajuću oazu prirodne ljepote i spokoja te poželjno turističko odmaralište s atraktivnim sadržajima. Zahvaljujući genijalnom duhu ovog vizionara, inovatora i ustrajnog poduzetnika, ime otoka postalo je uzorom projekta jedinstvene preobrazbe te sinonim elitne destinacije.

Više informacija o ovom zanimljivom razdoblju brijunske povijesti možete naći u knjigama: Maria Lenz Guttenberg „Izgubljeni raj Brijuni“, 2007. i Robert Zuffar, „Otok Brijuni. Sjećanja“, 2017.

Brijuni 1947. - 1979.

Josip Broz Tito na Brionima

Titovi dani na Brijunima

Izložbom fotografija "Josip Broz Tito na Brionima", otvorenom 1984. godine, predstavljena je djelatnost predsjednika Jugoslavije na otoku od njegova prvog dolaska 20. lipnja 1947. godine do posljednjeg dana boravka 29. kolovoza 1979. godine kada je s brijunskog mola krenuo na šesti summit nesvrstanih u Havanu.

 

Susreti s raznim delegacijama i uglednicima

Tijekom tridesetogodišnjeg razdoblja zabilježeni su mnogobrojni susreti s raznim delegacijama, uglednicima, suradnicima i prijateljima kao i ličnostima iz kulturnog, umjetničkog i znanstvenog svijeta. Brijune su posjetili brojni ministri i predstavnici vlada, šefovi diplomatskih misija i veleposlanici, te mnogobrojne državne i partijske delegacije.

Dugim nizom zastava označeno je 60 zemalja svijeta čiji su predsjednici, njih 90, posjetili ovo otočje. Između prve državničke posjete na najvišem nivou (etiopski car Haile Selassie, 24. srpnja 1954.) i posljednje (Luis Kabral, predsjednik Gvineje Bisao, 13. kolovoza 1979.), otok su posjetile mnogobrojne okrunjene glave Europe i Azije te predsjednici s četiri kontinenta.

Na izložbi su predstavljeni i trenuci slobodnog vremena s obitelji i prijateljima dio kojih je proveden i na otoku Vanga.

Poslijednji dio izložbe posvećen je Pokretu nesvrstanih čije su temelje položili Tito, Nasser i Nehru potpisivanjem Brionske deklaracije 20. lipnja 1956. godine.

Svjetska fauna

Prirodoslovna izložba

Pokloni Titu

Tijekom svoje dugogodišnje političke aktivnosti Josip Broz je na poklon dobivao mnogobrojne darove. Među uobičajenih protokolarnih poklona bile su i životinje, preparirane ili žive. Dio životinja koje su nekoć stigle u brijunski ZOO vrt odnosno safari park, ili pak prinove tih životinja rođene na Brijunima, po uginuću su preparirane. Tako je tijekom vremena nastala poveća zbirka koja je od 1986. godine uređena i izložena.

Izlog svjetske faune

Dermoplastični preparati smješteni su u diorame u kojima je oslikanom pozadinom i biljem dočarano njihovo prirodno obitavalište. Gotovo 200 preparata razmješteno je u 19 diorama, od kojih 7 predstavlja afričku, 4 azijsku, po 1 australijsku i južnoameričku faunu, dok je u preostalima europska, s posebnim naglaskom na brijunsku faunu koju je tijekom upoznavanja otoka u sklopu izletničkog programa moguće tek djelimice upoznati.

Danas, u ova užurbana vremena kada smo svjesni činjenice da na planetu dnevno izumire više desetaka biljnih i životinjskih vrsta, valja bar na trenutak zastati pred ljepotom prirode. Stoga neka i ova izložba bude poticaj našem boljem poznavanju prirode te očuvanju ljepote, bogatstva i raznolikosti života na Zemlji.

Cites vitrina

Svake se godine, stotine milijuna biljaka i životinja love iz divljne i prodaju kao ljubimci, razni ukrasi, modni dodaci i lijekovi. Dok je dio te prodaje legalan, velik dio je nelegalan, te prijeti mnogim populacijama ugroženih vrsta. Prevelika eksploatacija je, nakon uništavanja i smanjenja staništa, druga najveća direktna prijetnja tim vrstama. 

Međunarodna trgovina ugroženim vrstama kontrolirana je CITES sporazumom (Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore). Republika Hrvatska potpisnica je sporazuma od lipnja 2000. godine. 

U CITES vitrini izloženi su predmeti načinjeni od ugroženih vrsta kao i same ugrožene vrste, zaplijenjeni zbog pokušaja prodaje na području Republike Hrvatske. 

Upoznajte prirodnu i kulturno-povijesnu baštinu Nacionalnoga parka Brijuni kroz izložbu Paula Kupelwiesera, nekadašnjeg vlasnika i idejnog tvorca Brijuna te Josipa Broza Tita, bivšega predsjednika Jugoslavije. Bogatstvo faune zoološkoga vrta smještenoga na području današnjeg Safari parka upoznajte posjetom prirodoslovnoj zbirci.
Kupi ulaznice