Ugroze koje prijete prirodi

Na samome ulazu u luku Veliki Brijun smještena je Kuća za brodice, neobična građevina u kojoj je nekada živio otočni liječnik Otto Lenz, a danas je u potpunosti osuvremenjena digitalnim sadržajima interpretacijsko-edukacijskoga centra Nacionalnoga parka Brijuni. Ova inovativna i interaktivna priča o Brijunima podijeljena je u šest tematskih cjelina: Brijunski vremeplov, Brijunski arhipelag, Kopneni svijet, Podmorje, Ugroze i Svijest. Dovede li vas put na Brijune, svakako posjetite ovo izuzetno zanimljivo i zabavno mjesto, najmlađi će biti oduševljeni.

Dramatičan ugođaj ugroza

Jedna od prostorija Kuće za brodice znakovita je naziva - Ugroze. Atmosfera je u njoj poprilično tmurna, a takva i mora biti želimo li zorno dočarati koliko je značajan čovjekov utjecaj na prirodu. Dramatičan ugođaj ugroza koje prijete svim prirodnim staništima stvoren je teškom glazbom i tamnim bojama, a u sredini prostorije u staklenoj škrinji smjestili smo, kao podsjetnik svima, različit otpad sakupljen čišćenjem brijunskih plaža. Asortiman je zaista raznolik, od užadi, staklenih boca i limenki, do nezaobilazne plastike čije ralje nemilosrdno prijete da nas progutaju.

Onečišćenje plastikom

Onečišćenje plastikom postalo je kriza globalnih razmjera i veliki ekološki izazov za čovječanstvo. Plastika sama po sebi nije loša, naprotiv, izum ovoga laganog, fleksibilnog i jeftinog materijala omogućio je značajne koristi za društvo, ali način na koji se njome upravlja pretvorio je u jednokratnu robu i otpad koji tiho guši naš planet. Osim toga, prije nego se razgradi mogu proći i stotine godina. Plastične su vrećice i drugi predmeti uzrok stradavanja brojnih životinja, što konzumacijom, što zapetljavanjem.

Znate li da svake godine umire oko 100 000 morskih sisavaca jer se zapletu ili uguše ostatcima plastike? Znate li da svaka treća morska kornjača u Jadranu ima u svojem probavilu ostatke plastike? Plastika je kontaminirala tlo, zrak, rijeke i oceane te podmuklo ušla u naš hranidbeni lanac u obliku danas toliko spominjane mikroplastike. Znanstvena su istraživanja na temu učinka mikroplastike na ljudsko zdravlje tek u povojima, ali zna se da sadrži niz kemikalija od kojih su mnoge toksične ili ometaju rad hormona.

Ovi su podatci dovoljno alarmantni da nas potaknu na skroman, ali ipak značajan doprinos smanjenju količine plastike koja luta svim ekosustavima našega planeta. Izbacite iz upotrebe plastične slamke, jednokratne vrećice i pribor za jelo, pokupite otpad na koji naiđete u prirodi, organizirajte akcije skupljanja otpada ili se pridružite postojećima - mnogo je načina kako možete doprinijeti poboljšanju stanja.

Onečišćenje teškim metalima

Osim kontaminacije mikroplastikom, meso ribe koja se nađe na našim tanjurima često je onečišćeno i teškim metalima koji imaju mutagene, teratogene i kancerogene učinke. Olovo, kadmij, arsen i živa smatraju se najopasnijima. Metilna živa jedan je od najpoznatijih toksičnih spojeva koji se nakuplja u morskim organizmima i prenosi kroz prehrambenu mrežu. Organizmi koji se nalaze na vrhu hranidbenog lanca sadrže i do deset puta više metilne žive u odnosu na organizme s dna hranidbenoga lanca. Najugroženiji su dupini, morski psi, tune i ostali grabežljivci koji se hrane manjom ribom. Srećom, provedena istraživanja pokazala su da je koncentracija žive u ribi Jadranskoga mora mnogo manja u odnosu na ribu iz nekih drugih mora te je i opasnost za ljudsko zdravlje manja.

Klimatske promjene

Još jedna goruća ekološka prijetnja jesu klimatske promjene čijim posljedicama svakodnevno svjedočimo. Klima se na Zemlji oduvijek mijenjala, ali promjene o kojima mi govorimo nastale su kao rezultat čovjekovih aktivnosti.

Posljedice klimatskih promjena dolaze u vidu velikih požara, poplava, erozija zemljišta, oluja i valova tropskih vrućina. Otapanje ledenih kapa, pokrova i ledenjaka rezultira podizanjem morske razine, što pak ugrožava stanovništvo otoka i obalnih područja. Osim utjecaja na ljudsku populaciju, neupitan je i utjecaj na obalna staništa, a neka od predviđanja mogućih posljedica zaista su zabrinjavajuća. Poplavljena slatkovodna priobalna vlažna staništa, zaljevi i riječna ušća, utjecaj na specifičnu faunu morskih špilja, zaslanjenje podzemnih izvora vode, samo su vrh planine problema na kojima moramo svi zajedno raditi.

Ponosni smo što smo uz partnere iz Španjolske, Francuske i Italije sudjelovali u MPA-ADAPT projektu (Vođenje morskih zaštićenih područja Sredozemlja kroz razdoblje klimatskih promjena: Jačanje otpornosti i prilagodbe) tijekom kojega smo izradili procjene ranjivosti bioraznolikosti i socio-ekonomskog sektora na klimatske promjene te dugoročan plan prilagodbe.

Invazivne vrste

Klimatske promjene ne pogoduju nekim autohtonim vrstama, dok će druge vrste iskoristiti novonastalu situaciju i proširiti se kopnenim i morskim ekosustavima. Invazivne strane vrste su one koje prirodno ne obitavaju u određenom ekosustavu, već su u njega dospjele namjernim ili nenamjernim unošenjem te svojim širenjem negativno utječu na bioraznolikost, zdravlje ljudi ili pričinjavaju ekonomsku štetu.

Utjecaj invazivnih stranih biljaka očituje se zauzimanjem prostora zavičajnim vrstama, uzimanjem vode i hranjivih tvari, mijenjanjem uvjeta na staništu, izlučivanjem tvari koje negativno utječu na rast i razvoj drugih biljaka, dok invazivne strane životinjske vrste autohtonim vrstama oduzimaju hranu i sklonište te prenose bolesti. Ovo nije isključivo boljka modernih vremena, invazivne su se vrste oduvijek širile svijetom, ali ubrzani rast trgovine i transporta u 20. stoljeću ovu je ugrozu učinio jednom od glavnih prijetnji očuvanju bioraznolikosti.

Svijest

Kako ne bismo ovu priču završili crnim mislima, u Kuću za brodice smjestili smo prostoriju naziva Svijest koja pruža utjehu i nadu u svjetliju budućnost. Zaštićena područja svojom ljepotom, bogatstvom i raznolikošću predstavljaju temeljnu vrijednost i jedno od najznačajnijih prirodnih dobara Hrvatske. Nacionalni park Brijuni ističe se kao jedno od biološki najvrjednijih područja naše zemlje, a naša je odgovornost očuvati ga takvim. Nećemo se zaustaviti na tome, cilj nam je svojim djelovanjem potaknuti i druge diljem svijeta na zaštitu prirode, stoga ćemo i dalje činiti sve što je u našoj moći kako bismo u tom naumu i uspjeli, zajedno s vama!