Aktivnosti parka

Svjetski dan divljih vrsta obilježava se svake godine 3. ožujka. Ovaj datum je 2013. godine proglasio United Nations General Assembly, a odabran je u spomen na potpisivanje Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES) 1973. godine. Dan posvećen očuvanju divljih vrsta danas je jedan od najvažnijih globalnih događaja za podizanje svijesti o važnosti zaštite prirode.

Ljudi diljem svijeta ovise o divljim vrstama i prirodnim resursima – od hrane, lijekova i goriva do materijala za stanovanje i odijevanje. Očuvanje ekosustava te biljnih i životinjskih vrsta ključno je kako bi i buduće generacije mogle uživati u dobrobitima i ljepoti prirode. Svjetski dan divljih vrsta prilika je da se istakne važnost zaštite prirode te potakne zajedničko djelovanje na globalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini.

Tema 2026. godine: Ljekovite i aromatične biljke

Tema Svjetskog dana divljih vrsta 2026. godine posvećena je ljekovitim i aromatičnim biljkama. Aromatične biljke su, prema definiciji, biljne vrste koje sadrže eterična ulja i druge hlapljive spojeve karakterističnog mirisa i okusa, sadrže prirodne kemijske tvari, poput flavonoida i drugih bioaktivnih spojeva – to su spojevi koji aktivno utječu na zdravlje. Oni mogu djelovati protuupalno (pomažu smanjiti oticanje i bol), antiseptički (sprječavaju rast štetnih bakterija i mikroba), antioksidativno (štite stanice od oštećenja) i poticajno na probavu (pomažu tijelu da razgrađuje hranu i bolje apsorbira hranjive tvari). Upravo ti spojevi imaju biološki aktivna svojstva, zbog čega se koriste u medicini, kozmetici, prehrani i parfemskoj industriji.

Primjeri globalno poznatih vrsta uključuju američki ginseng (Panax quinquefolius), nard (Nardostachys grandiflora) i agarovinu (rodovi Aquilaria, Gonystylus i Gyrinops). Prema podacima WHO-a (Svjetske zdravstvene organizacije) između 70 i 95 % stanovništva u zemljama u razvoju oslanja se na tradicionalnu medicinu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Mnogi suvremeni lijekovi razvijeni su iz prirodnih spojeva ili su njima inspirirani.

Procjenjuje se da se u svijetu ubire između 50.000 i 70.000 vrsta ljekovitih i aromatičnih biljaka. Više od 1.500 vrsta nalazi se u dodacima CITES-a, koja regulira i nadzire međunarodnu trgovinu tim vrstama kako bi se spriječilo njihovo izumiranje. Istodobno je više od 20 % biljnih vrsta koje se koriste u te svrhe uvršteno na popis ugroženih vrsta prema IUCN-u, organizaciji koja procjenjuje stanje očuvanosti vrsta na globalnoj razini putem Crvenog popisa ugroženih vrsta. Glavni uzroci njihove ugroženosti su prekomjerno branje, gubitak prirodnih staništa, klimatske promjene te neregulirana ili nezakonita međunarodna trgovina.

Osim zdravstvene vrijednosti, ove biljke imaju važnu gospodarsku ulogu. Jedna od pet osoba u svijetu oslanja se na samonikle biljke, alge i gljive kao izvor hrane ili prihoda. Održivo upravljanje tim resursima doprinosi očuvanju prirode i razvoju lokalnih zajednica, osobito u ruralnim i udaljenim područjima.

Mediteranske aromatične biljke u Nacionalnom parku Brijuni

Na području Nacionalni park Brijuni rastu brojne mediteranske biljke. Ovo područje bogato je ljekovitim i jestivim biljkama koje su stoljećima bile sastavni dio prehrane, tradicionalne medicine i svakodnevnog života.

Ružmarin (Rosmarinus officinalis) koristi se kao začin za razna jela, a u narodnoj medicini pomaže kod umora, glavobolje i probavnih tegoba. Njegovi listovi bogati cineolom i kamforom imaju i blago antiseptičko djelovanje te se koriste u kozmetici za jačanje kose.

Kadulja (Salvia officinalis) ublažava upale grla, probavne smetnje i prekomjerno znojenje, a čaj i pripravci od kadulje stoljećima su primjenjivani i u oralnoj higijeni.

Lavanda (Lavandula angustifolia) poznata je po mirisu i umirujućem djelovanju na živčani sustav, dok se cvjetovi koriste i u desertima, medu i sirupima.

Smilje (Helichrysum italicum) potiče regeneraciju kože i ublažava blaže respiratorne tegobe.

Među jestivim samoniklim biljkama ističe se još i lovor (Laurus nobilis), koji se koriste kao začini i u čajevima za bolju probavu.

Osim ovih biljaka, u Nacionalnom parku Brijuni divlje rastu i mnoge druge aromatične biljke, te biljke nisu samo začini ili lijekovi – one su dio mediteranskog načina života koji povezuje prehranu, zdravlje i prirodu. U Nacionalnom parku Brijuni branje biljaka strogo je zabranjeno. Ta mjera nije ograničenje bez razloga, nego nužan korak u očuvanju prirodne ravnoteže, biljnih populacija i ukupne bioraznolikosti. Svaki ubrani primjerak smanjuje sposobnost vrste da se prirodno obnavlja, a u zaštićenim područjima prioritet je očuvanje izvornih staništa.

Svjetski dan divljih vrsta 2026. podsjeća nas da su ljekovite i aromatične biljke neprocjenjiv dio prirodne i kulturne baštine. Njihova zaštita, održivo korištenje i poštivanje pravila u zaštićenim područjima, poput Nacionalnog parka Brijuni, ključni su kako bi i buduće generacije mogle uživati u njihovim dobrobitima.

LITERATURA I ILUSTRACIJA:

https://www.wildlifeday.org/en/about

AUTOR TEKSTA: Paula Markoč