Aktivnosti parka

Kulturne rute Vijeća Europe

Vijeće Europe pokrenulo je program Kulturne rute Vijeća Europe 1987. godine s ciljem predstavljanja zajedničke kulturne baštine, boljeg razumijevanja europskog kulturnog identiteta te oblikovanja zajedničkog kulturnog prostora. Uz očuvanje prirodne i kulturne baštine program promiče održivi razvoj, potiče obrazovanje, edukativnu i kulturnu razmjenu, a obogaćivanjem kulturne turističke ponude otkriva manje atraktivne i poznate destinacije u kojima potiče kulturni, društveni i ekonomski razvoj. Kulturne rute u svom djelovanju podržavaju temeljna načela Vijeća Europe: ljudska prava, demokraciju, kulturnu raznolikost i interkulturni dijalog.
Svaka ruta predstavlja europske vrijednosti koje su zajedničke najmanje trima državama, a kao rezultat znanstvenog istraživanja multidisciplinarnog tima stručnjaka oslikavanjem europske memorije, povijesti, baštine i identiteta doprinosi interpretaciji raznolikosti suvremene Europe Europe(https://min-kulture.gov.hr/izdvojeno/kulturna-bastina/medjunarodni-projekti/kulturne-rute-vijeca-europe-21371/21371, 2024).

Odbor ministara Vijeća Europe 2010. godine donio je Prošireni djelomični sporazum o kulturnim rutama (EPA) kako bi omogućio bolju suradnju država članica. Sporazum okuplja 35 države članice zajedno s Republikom Hrvatskom, koja mu je pristupila 2016. godine.
Za provedbu i donošenje certifikata Kulturna ruta Vijeća Europe, koji je dokaz i jamstvo izvrsnosti, zadužen je Upravni odbor EPA-e, a pod pokroviteljstvom Vijeća Europe kulturnim rutama upravlja Europski institut za kulturne rute u Luxembourgu. Upravni odbor čine predstavnici država članica, uvijek iz ministarstva kulture ili turizma, po jedan predstavnik svake države s pravom glasa. U njegovom radu sudjeluju Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe, Europski parlament, Europska komisija, UNWTO (Svjetska turistička organizacija), UNESCO i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) Europe (https://min-kulture.gov.hr/izdvojeno/kulturna-bastina/medjunarodni-projekti/kulturne-rute-vijeca-europe-21371/21371 , 2024.).
Otkad je Vijeće Europe 1987. godine predložilo prvu kulturnu rutu Hodočasnički put Santiago de Compostela, do danas je certificirano 45 kulturnih ruta Vijeća Europe (https://min-kulture.gov.hr/izdvojeno/kulturna-bastina/medjunarodni-projekti/kulturne-rute-vijeca-europe-21371/21371 , 2024.).

Kulturne rute u Republici Hrvatskoj

Hrvatskom prolazi 14 kulturnih ruta, čime je prepoznata kao destinacija bogatog kulturnog naslijeđa. Putem različitih tema program podiže svijest o europskoj i hrvatskoj kulturi te potiče njezine građane na promišljanje o svojem naslijeđu, dok uključivanjem lokalnih projekata omogućuje samoodrživost i stvara kulturni kapital. Time je Hrvatska u samom vrhu promicanja svojega nepokretnog, pokretnog i nematerijalnog nasljeđa u europskom okruženju (https://min-kulture.gov.hr/izdvojeno/kulturna-bastina/medjunarodni-projekti/kulturne-rute-vijeca-europe-21371/21371, 2024).

Kulturne rute u Hrvatskoj su (https://www.coe.int/en/web/cultural-routes/croatia, 2024):

• Feničanska ruta (2003.)
• Ruta židovskog naslijeđa (2004.)
• Ruta Sv. Martina (2005.)
• Ruta maslinovog drveta (2005.)
• Ruta TRANSROMANICA (2007.)
• Ruta Iter Vitis (2009.)
• Ruta europskih groblja (2010.)
• Ruta povijesnih termalnih gradova (2010.)
• Europska ruta keramike (2012.)
• Ruta ATRIUM – Arhitektura totalitarnih režima (2013.)
• Ruta rimskih careva i dunavska vinska ruta (2015.)
• Destinacija Napoleon (2015.)
• Ruta impresionizma (2018.)
• Europska ruta industrijske baštine (2019.)
• Staza željezne zavjese - Eurovelo 13 (2019.)
• Ruta željeznog doba Podunavlja (2021.)
• Ruta Ćirila i Metoda (2021.)
• Europska ruta bajki (2022.)
• Europska ruta spisateljica (2022.)

NP Brijuni također je dio kulturnih ruta Vijeća Europe:

• Ruta rimskih careva (2015.)

Rimska vila u uvali Verige dio je Rute rimskih careva koja je dobila certifikat Vijeća Europe i Europskog instituta kulturnih ruta. Ruta duga 3,5 tisuće kilometara proteže se kroz Hrvatsku, Srbiju, Bugarsku i Rumunjsku te promiče arheološki turizam. Obuhvaća 20 arheoloških lokaliteta važnih za razdoblje Rimskog Carstva i povezanih sa životima 17 rimskih careva (https://www.np-brijuni.hr/hr/brijuni/kulturno-povijesna-bastina/arheoloska-bastina 2024).

Foto: Matej Rukavina