Aktivnosti parka

Dana 15. lipnja 2026. godine na Velikom Brijunu održano je potpisivanje Sporazuma o vlažnim staništima za šire brijunsko područje, čime je zaokružen gotovo dvogodišnji rad na projektu GREW – Upravljanje vlažnim staništima u prekograničnoj regiji Italija – Hrvatska. Događanje je organizirala Javna ustanova Nacionalni park Brijuni, partner na projektu GREW, koji se sufinancira iz Programa prekogranične suradnje Interreg Italija – Hrvatska.

Sporazum i pripadajući Akcijski plan aktivnosti do 2030. godine predstavljaju zajednički dogovor o daljnjem djelovanju na očuvanju vlažnih staništa, prilagodbi klimatskim promjenama i jačanju suradnje među institucijama i organizacijama koje dijele odgovornost za prostor i vodne resurse šireg brijunskog područja.

Iako je danas Sporazum svečano potpisalo šest institucija, formalni postupak potpisivanja svih partnera bit će dovršen tijekom narednih dana. Sporazum okuplja ukupno 18 partnera: Javnu ustanovu Nacionalni park Brijuni, Javnu ustanovu Natura Histrica, Grad Pula-Pola, Grad Vodnjan-Dignano, Općinu Fažana, Fakultet prirodnih znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Institut za poljoprivredu i turizam Poreč, Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije, Centar za razvoj ribarstva i akvakulture Istarske županije, Pula Herculanea d.o.o., Turističku zajednicu Općine Fažana, udrugu Zelena Istra, Ronilački klub Loligo Vodnjan, Caretta Diving Center, Hippocampus, Just Diving, The Old Diver te slovensku organizaciju NaravaNarave, dugogodišnje suradnike Nacionalnog parka Brijuni na području obnove močvarnih staništa i praćenja ptica.

U kontekstu Sporazuma, vlažna staništa obuhvaćaju međusobno povezanu mrežu mora, priobalnih močvara, lokvi i podzemnih voda koje zajedno sa zelenom infrastrukturom čine važan temelj otpornosti prostora na klimatske promjene. Njihovo očuvanje nije samo pitanje zaštite prirode, već i kvalitete života, održivog razvoja te otpornosti lokalnih zajednica na sve izraženije klimatske izazove.

Tijekom projekta GREW na Brijunima su provedena brojna istraživanja i aktivnosti usmjerene na bolje razumijevanje utjecaja klimatskih promjena na vlažna staništa. Na pilot područjima Saline i Bara provedena su hidrološka istraživanja kojima su analizirani vodni režim, izvori napajanja te povezanost površinskih i podzemnih voda, kao temelj za planiranje budućih mjera prilagodbe i ekološke obnove. Provedena su i istraživanja bioraznolikosti, uključujući istraživanja protista, vodenih beskralježnjaka, vretenaca i noćnih leptira, čime su prikupljena nova saznanja o funkcioniranju ovih vrijednih ekosustava.

Projekt je obuhvatio i morsko područje brijunskog arhipelaga, prepoznajući more kao važan dio mreže vlažnih staništa i prirodnu poveznicu između otoka i kopna. Razvijeni su programi građanske znanosti, edukativni sadržaji, brošure, animirani filmovi i novi edukacijski programi, a u prikupljanje opažanja i podataka uključeni su stručnjaci, lokalna zajednica i posjetitelji.

Jedna od najvažnijih poruka projekta GREW jest da očuvanje prirode nije jednokratna aktivnost. Nije dovoljno jednom obnoviti stanište, provesti jedan projekt ili donijeti jedan dokument. Priroda se mijenja, klima se mijenja, a s njima i izazovi s kojima se suočavamo. Zato su za uspješno upravljanje prostorom potrebni kontinuirano praćenje, učenje i suradnja.

Upravo zato Sporazum nije zamišljen kao popis obveza, već kao okvir za dugoročnu suradnju. Njegov je cilj omogućiti da partneri i nakon završetka projekta ostanu povezani, dijele znanja, iskustva i rezultate, prepoznaju zajedničke izazove te zajednički razvijaju nova rješenja za prostor koji dijele.

Akcijskim planom do 2030. godine predviđene su aktivnosti usmjerene na obnovu i očuvanje vlažnih staništa, obnovu lokvi, edukaciju i podizanje svijesti, razvoj građanske znanosti, organizaciju zajedničkih akcija, praćenje stanja prirode, razvoj novih projekata te jačanje suradnje među partnerima kroz Plavi forum – suradničku platformu uspostavljenu ovim Sporazumom. Poseban naglasak stavljen je na povezivanje aktivnosti očuvanja prirode s provedbom Strategija zelene urbane obnove gradova i općina, kako bi se dodatno osnažila povezanost zaštite prirode, upravljanja vodama, prostornog planiranja te razvoja zelene i plave infrastrukture na području južne Istre.

Plavi forum okuplja stručnjake i praktičare različitih profila – od biologa i stručnjaka za javno zdravstvo do prostornih planera, djelatnika komunalnih poduzeća, predstavnika lokalne samouprave, organizacija civilnog društva, turističkog i ronilačkog sektora. Upravo takav kolaž znanja, iskustava i perspektiva omogućuje sagledavanje izazova iz različitih kutova i stvaranje rješenja koja su provediva u praksi. Dosadašnje iskustvo pokazalo je da upravo takav model suradnje donosi najbolje rezultate.

Sudionici događanja obišli su i lokalitet Gradina, jedno od najznačajnijih prapovijesnih nalazišta na Brijunima, te crkvu sv. Germana. Tom je prilikom predstavljena uspješna suradnja Javne ustanove Nacionalni park Brijuni i Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, koja kroz zajednička istraživanja, vrednovanje i prezentaciju kulturne baštine ostvaruje značajne rezultate na obostranu korist. Upravo je ta suradnja primjer onoga što se želi postići i kroz Plavi forum – povezivanje različitih institucija i stručnjaka oko zajedničkih ciljeva te razvoj aktivnosti koje istodobno doprinose očuvanju prirodne i kulturne baštine.

Plavi forum nastavit će djelovati kao platforma za razmjenu znanja, razvoj zajedničkih inicijativa i provedbu aktivnosti kojima se doprinosi očuvanju vlažnih staništa, jačanju zelene i plave infrastrukture, prilagodbi klimatskim promjenama i održivom razvoju šireg brijunskog područja.

Jer voda povezuje more i kopno. A suradnja povezuje ljude.