Aktivnosti parka

Dana 30. siječnja 2026. godine, u suradnji s Dječjim vrtićem Sunce Fažana, obilježili smo Svjetski dan zebri, koji se svake godine slavi 31. siječnja, a posvećen je podizanju svijesti o važnosti očuvanja ovih predivnih životinja. Cilj obilježavanja je upoznati javnost s trima vrstama zebri, njihovom ulogom u prirodi te prijetnjama s kojima se suočavaju, poput gubitka prirodnih staništa i krivolova.

Ovaj poseban dan posvetili smo našim prugastim stanovnicima Safari parka, kroz edukativne i prilagođene aktivnosti za djecu. Mališani su imali priliku naučiti koje vrste zebri postoje, čime se hrane, kako funkcioniraju unutar svoje zajednice, gdje im je prirodno stanište, zašto zebre imaju pruge te zašto su važne za očuvanje ravnoteže ekosustava.

Na putovnici piše - Afrika

Zebre su afrički sisavci iz porodice konja (Equidae), u kojoj su im bliski rođaci konji i magarci. Iako izgledaju kao da su se „obukle“ u elegantno crno-bijelo odijelo, njihove pruge nisu samo modne, svaka zebra ima jedinstven uzorak, baš poput ljudskih otisaka prstiju. Unatoč čestim raspravama o tome jesu li zebre crne s bijelim prugama ili obrnuto, znanstvenici se slažu da je njihova osnovna boja crna.

Zebre nastanjuju raznolika afrička staništa, od prostranih savana i travnjaka do planinskih područja. Gdje će neka zebra živjeti ovisi o njezinoj vrsti. Danas razlikujemo tri živuće vrste zebri: stepsku zebru (Equus quagga), Grevijevu zebru (Equus grevyi) i planinsku zebru (Equus zebra), a svaka od njih ima svoje posebnosti i „adresu stanovanja“.

U divljini zebre obično žive oko 25 godina, dok u sigurnim i kontroliranim uvjetima, poput zooloških vrtova, mogu doživjeti i do 40 godina.

Razlike u vrstama zebri

Stepska zebra najčešća je vrsta zebre, osobito u zoološkim vrtovima diljem svijeta, pa tako i u našem Safari parku. Lako ju je prepoznati po širokim prugama koje su međusobno razmaknute. U prirodi nastanjuje travnjake velikog dijela istočne i južne Afrike, gdje se u velikim krdima slobodno kreće prostranim savanama.

Grevijeva zebra razlikuje se po užim i gušće raspoređenim prugama, a ujedno je i najugroženija vrsta zebre. Kod ove vrste izražen je spolni dimorfizam (tjelesna razlika između mužjaka i ženki iste vrste) gdje su mužjaci veći od ženki. Osim toga, Grevijeva zebra najveća je među zebrama te može dosegnuti visinu i do 1,6 metara u grebenu. Njezino prirodno stanište čine suha i rijetko pošumljena područja Kenije i južne Etiopije.

Planinska zebra, kako joj i ime govori, prilagođena je životu u planinskim predjelima. Nastanjuje suhe visoravni južne Afrike, osobito u Namibiji. Najmanja je od tri vrste zebri, a visina u grebenu doseže oko 1,45 metara, što joj pomaže u snalaženju na zahtjevnom i neravnom terenu.

A što će zebrama pruge?

Čak i najmanja djeca lako prepoznaju zebre zahvaljujući njihovim upečatljivim prugama. No te lijepe crno-bijele linije nisu samo estetski detalj. Znanstvenici već dugo pokušavaju otkriti čemu one zapravo služe. Postoji više hipoteza, ali dvije su privukle posebnu pozornost: povezanost pruga s prisutnošću muha koje bodu, poput cece muha i obada, te s prisutnošću velikih predatora, primjerice lavova.

Kako pruge pomažu u borbi protiv dosadnih kukaca? Cece muhe i obadi domaćina pronalaze s pomoću mirisa, tjelesne temperature i kretanja, no vid im je ključan u trenutku slijetanja. Kombinacija crnih i bijelih pruga u njihovim očima „razbija“ obrise tijela zebre i smanjuje kontrast u odnosu na okolinu. Zbog toga su zebre manje privlačne kukcima s veće udaljenosti. Posebno je zanimljivo da su pruge na dijelovima tijela bliže tlu, poput nogu i glave tijekom ispaše, gušće raspoređene. Budući da obadi lete na visini od oko 30 centimetara iznad tla i najradije slijeću na donje dijelove nogu, evolucija je zebre opremila prugama upravo tamo gdje su najpotrebnije.

Osim što štite od uboda, pruge imaju i dodatnu obrambenu ulogu protiv velikih predatora. Riječ je o takozvanom „efektu zbunjivanja“. Kada velik broj zebri trči zajedno, njihove se pruge preklapaju i stvaraju optičku iluziju koja predatorima otežava izdvajanje jedne jedinke iz krda. Drugim riječima, lav vidi puno pruga, ali teško pronalazi metu.

“Obiteljski život”

Zebre su sisavci, što znači da na svijet donose žive mladunce koji se nakon rođenja hrane majčinim mlijekom. Razdoblje gestacije, odnosno graviditeta, traje između 11 i 13 mjeseci, a ženka rađa jedno ždrijebe. Već ubrzo nakon rođenja mladunče može stajati i hodati.

O mladunčetu se prvenstveno brine majka, no u tome ima i pomoć ostatka krda koje pruža dodatnu zaštitu i sigurnost. Obiteljske skupine obično se sastoje od jednog mužjaka, nekoliko ženki i njihovih mladunaca, a zajedništvo je ključ njihova uspjeha u divljini.

Zebre su izrazito društvene životinje, pa ih često možemo vidjeti kako stoje vrlo blizu jedna drugoj i naizgled se „grickaju“. Ipak, nema razloga za brigu, ne svađaju se, već međusobno uređuju krzno. Ovo ponašanje nije samo higijensko, već ima i važnu društvenu ulogu jer jača veze među članovima krda.

Uloga u održavanju ravnoteže ekosustava

Zebre imaju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže ekosustava. Kao biljojedi smatraju se pionirskom vrstom jer njihova ispaša sprječava prekomjeran rast pojedinih biljnih vrsta, čime se potiče veća bioraznolikost. Drugim riječima, zebre djeluju poput prirodnih „vrtlara“ savane. Dok pase, zebra koristi oštre prednje zube kako bi otkidala travu, a zatim tupije stražnje zube za drobljenje i mljevenje biljne hrane. Zanimljivo je da zubi zebri rastu tijekom cijelog života, jer ih neprestana ispaša i žvakanje postupno troše. Na jelovniku se najčešće nalaze trava, lišće, grmlje i manje drveće.

Zbog takvog načina prehrane zebre su iznimno važne za opstanak svojeg staništa. Hraneći se višim i čvršćim biljkama, pripremaju krajolik za manje životinje koje ovise o nižim, hranjivijim travama. Osim toga, zebre zauzimaju važno mjesto u hranidbenom lancu jer su plijen brojnim mesojedima, poput lavova, hijena i krokodila. Ipak, zebre nisu lak plijen. Njihova brzina, okretnost i život u velikim krdima pružaju im dobru zaštitu od predatora.

AUTOR TEKSTA:
Rajna Jovanovski

IZVORI LITERATURE:

https://www.nature.com/articles/ncomms4535

https://www.ifaw.org/international/animals/zebras

https://kids.nationalgeographic.com/animals/mammals/facts/zebra

AUTORi FOTOGRAFIJA:
Naslovna fotografija: Nataša Sundara

Ostale fotografije: NP Brijuni