Aktivnosti parka

Svjetski dan vlažnih staništa obilježava se svake godine 2. veljače s ciljem podizanja svijesti o važnosti ovih ekosustava i poticanja njihove zaštite i održivog korištenja. Datum je povezan s potpisivanjem Ramsarske konvencije 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru, prvog međunarodnog sporazuma kojim su države formalno prepoznale potrebu očuvanja i upravljanja vlažnim staništima. Od 1997. godine dan se obilježava globalno, uz uključivanje državnih institucija, znanstvene zajednice, obrazovnih ustanova i lokalnih zajednica.

Vlažna staništa obuhvaćaju prirodna i umjetna područja u kojima voda ima ključnu ulogu u održavanju ekosustava. U ovu kategoriju ubrajaju se močvare, tresetišta, poplavne ravnice, rijeke, jezera, estuariji, obalna područja, mangrove te umjetni sustavi poput ribnjaka i polja riže. Vlažna staništa reguliraju vodni režim, pročišćavaju vodu, ublažavaju poplave i suše, skladište ugljik te pružaju stanište brojnim biljnim i životinjskim vrstama. Osim ekološke funkcije, ona imaju društvenu i gospodarsku vrijednost jer osiguravaju resurse za prehranu, pitku vodu i zaštitu od klimatskih ekstremenih događaja.

Unatoč svojoj važnosti, vlažna staništa pripadaju najugroženijim ekosustavima, prvenstveno zbog isušivanja, urbanizacije, zagađenja i klimatskih promjena. Njihov gubitak naglašava potrebu za sustavnom zaštitom, obnovom degradiranih područja i uključivanjem očuvanja u prostorno planiranje i razvojne strategije.

Tema Dana vlažnih staništa 2026. godine fokusira se na povezanost vlažnih staništa s kulturnim praksama i tradicionalnim znanjem lokalnih i autohtonih zajednica. Tradicionalno znanje obuhvaća skup iskustava i praksi razvijenih dugotrajnim suživotom s prirodom, uključujući upravljanje vodnim resursima, racionalno korištenje prirodnih dobara i razumijevanje prirodnih ciklusa. Uključivanje takvog znanja u suvremene strategije upravljanja naglašava potrebu integriranog pristupa zaštiti okoliša.

Na Brijunskom otočju vlažna staništa oblikovala su prostorne i gospodarske aktivnosti. Močvara Saline, Brijunska bara i manja vlažna područja stoljećima su bila temelj lokalne egzistencije. Prostor Salina povezan je s povijesnom proizvodnjom soli, koja je utjecala na prostorno oblikovanje i lokalnu ekonomiju. Vlažna staništa korištena su i za ribolov i lov, što je zahtijevalo razvoj znanja o sezonskim promjenama i ekološkim odnosima.

Klimatske promjene povećavaju ranjivost ovih staništa, što je potvrđeno presušivanjem jezera u Salinama 2022. godine. U tom kontekstu, projekt GREW u okviru Programa prekogranične suradnje Italija–Hrvatska primjenjuje integrirani pristup upravljanju vlažnim staništima kroz hidrološki monitoring, praćenje bioraznolikosti i sudjelovanje lokalne zajednice. Projekt demonstrira prijelaz s povijesnog iskorištavanja prema održivom korištenju i očuvanju ekosustava.

Poruka Dana vlažnih staništa 2026. godine naglašava potrebu promatranja vlažnih staništa kao prostora međudjelovanja prirodnih procesa, kulturnih praksi i znanja. Dugoročna zaštita ovih ekosustava zahtijeva koordiniranu odgovornost društva i integraciju tradicionalnog i znanstvenog znanja u upravljanje prirodnim resursima.

LITERATURA:

https://www.worldwetlandsday.org/

Stručni priručnik NP Brijuni

ILUSTRACIJA: 

https://www.worldwetlandsday.org/

AUTOR TEKSTA: Paula Markoč