Aktivnosti parka

Prvi stanovnici Brijuna?

Ako bismo se vratili 125 milijuna godina unatrag, Brijuni ne bi izgledali kao danas. Umjesto stjenovitih plaža prostirale bi se muljevite obale, vegetacija bi bila bez cvjetnica i trava, a otočje bi bilo spojeno s Istrom u jedinstvenu kopnenu masu koja je izlazila na ocean Tethys. Klima je bila toplija, a Brijuni su se nalazili bliže ekvatoru. Upravo u tom svijetu, u razdoblju krede, živjeli su prvi "stanovnici" Brijuna – veliki mesožderni dinosauri.

Na području današnjeg Dino parka nalazi se jedno od osam nalazišta fosilnih tragova dinosaura u Nacionalnom parku – Barban ili Pogledalo, ujedno i geološki najstarije. Otisci su pronađeni u stijenama iz rane krede, vremena kada su dinosauri doživljavali svoj vrhunac. Iako se za tragove znalo još 1920-ih, znanstvena istraživanja provedena su tek krajem 20. stoljeća.

Tragovi dinosaura spadaju u tzv. ihnofosile (grč. ihnos = trag). Oni nam ne govore kakav je točno dinosaur ostavio otisak, ali otkrivaju kako se kretao, kojom brzinom, pa čak i jesu li živjeli i kretali se u skupinama. Paleontolozi mogu odrediti je li riječ o lijevoj ili desnoj nozi, rekonstruirati stazu kretanja, izračunati visinu kukova i približnu veličinu dinosaura.

Upravo su teropodni dinosauri mesožderi iz skupine Carnosauria hodali Brijunima prije 125 milijuna godina. Na nalazištu Barban otkriveno je 60 otisaka, od kojih njih 15 čini 4 staze kretanja. Neki su jasno vidljivi s očuvanim otiscima kandži dok su drugi slabije vidljivi, ovisno o kutu upada sunčevih zraka. Analize su pokazale da je ovuda prošlo desetak jedinki, velikih oko 7,5–8 metara, koje su hodale laganim tempom od oko 5 km/h. Na temelju tih mjerenja, u Dino parku je 2012. godine postavljena skulptura teropoda u prirodnoj veličini.

Carnosauria je velika skupina mesoždera u koju spadaju neki od najvećih grabežljivaca ikad – poput Giganotosaura i Mapusaura. Najpoznatiji predstavnik je jurski Allosaurus. Bili su brzi, snažnih udova i oštrih zubi, a često su lovili u skupinama. Iako kosti velikih dinosaura mesoždera iz donje krede nisu pronađene nigdje u blizini, tragovi prema morfologiji pokazuju da su ovdje prolazili veliki karnosauri, vjerojatno srodnici afričkih rodova poput Deltadromeusa Bahariasaurusa, Kryptopsa ili Eocarcharie.

Osim kod Dino parka, tragovi velikih teropoda otkriveni su i na drugim otocima – primjerice na Vangi, gdje se, na 2 različita nalazišta, otisci pojavljuju zajedno s tragovima dugovratih sauropoda i drugih biljojeda, najvjerojatnije ornitopodnih dinosaura. Ponekad se tragovi preklapaju, što pokazuje da su različite vrste koristile isti prostor. Treba napomenuti kako su ova nalazišta još uvijek nepotpuno istražena.

Ostaje pitanje: jesu li dinosauri na Brijunima živjeli dulje vrijeme ili su samo prolazili u potrazi za hranom? Možda nisu bili pravi stanovnici, ali ono što znamo jest da su ostavili tragove – vidljive i danas, 125 milijuna godina kasnije.