Aktivnosti parka

Raznolikost šišmiša u Hrvatskoj

Hrvatska je dom velikom broju vrsta šišmiša – čak 33 od ukupno 51 europske vrste. To je vrlo značajna raznolikost u usporedbi s drugim zemljama, a pokazuje koliko su naša prirodna staništa bogata i raznolika. Sve su te vrste strogo zaštićene, a dio njih nalazi se i na popisu europske mreže Natura 2000. Neke su ugrožene, za neke nemamo dovoljno podataka, pa su istraživanja i dalje prijeko potrebna.

Eholokacija – jedinstvena prilagodba

Šišmiši su noćni lovci s izuzetno razvijenim sustavom eholokacije. Glasaju se ultrazvukom od 10 do 120 kHz, što ljudsko uho uglavnom ne može čuti. Oslobađanjem zvučnih signala i osluškivanjem odjeka precizno određuju udaljenost i smjer predmeta. Vrste koje love na otvorenom koriste niže frekvencije s većim dometom, dok one koje love u šumama koriste visoke frekvencije za precizniju navigaciju. Pri približavanju plijenu, signali postaju sve kraći i učestaliji.

Prava priroda eholokacije otkrivena je tek sredinom 20. stoljeća razvojem ultrazvučnih mikrofona, tzv. bat detektora. Oni danas omogućuju istraživačima prepoznavanje vrsta, praćenje hranjenja, migracija i komunikacije među jedinkama.

Zašto su nam važni

Iako ih neki se boje, šišmiši su naši saveznici. Svake noći pojedu ogromne količine kukaca, uključujući i komarce. Poljoprivrednici ih cijene jer štite usjeve od štetnika, a priroda od njih ima golemu korist.

Život šišmiša skriven je od naših očiju, ali kad ih bolje upoznamo, postaje jasno da su oni čudesni dio našeg okoliša i zaslužuju da ih štitimo i poštujemo.

Skloništa šišmiša

Skloništa su ključna za opstanak šišmiša jer im pružaju sigurnost, mjesto za razmnožavanje, odgoj mladih i hibernaciju. Možemo ih podijeliti na podzemna i nadzemna, prirodna i antropogena.

Podzemna skloništa

Špilje su najčešće asocijacija na šišmiše – i to s razlogom. U južnoj Europi, uključujući Hrvatsku, špilje i druga podzemna staništa koriste se tijekom cijele godine, dok su u sjevernim dijelovima kontinenta prvenstveno zimska skloništa. Osim prirodnih špilja, šišmiši koriste i napuštene rudnike i tunele, koji im pružaju slične uvjete – mrak i stabilnu temperaturu. Tipične vrste špiljskih skloništa su potkovnjaci (Rhinolophus), dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersii) i pojedine vrste roda Myotis.

Nadzemna skloništa

Prirodna nadzemna skloništa nalazimo u dupljama stabala, ispod kore ili u pukotinama stijena. Ovakva skloništa koriste migratorne vrste poput ranog i malog večernjaka (Nyctalus noctula, N. leisleri), dvobojnog šišmiša (Vespertilio murinus) i malog šumskog šišmiša (Pipistrellus nathusii). Širokouhi mračnjak (Barbastella barbastellus) specijalizirao se za boravak ispod kore.

Antropogena nadzemna skloništa uključuju tavane, crkvene zvonike, pukotine u zidovima, mostove i podrume. Sve više se koriste i kućice za šišmiše koje postavljaju građani i poljoprivrednici – bilo radi smanjenja komaraca u dvorištima, bilo kao prirodnu zaštitu usjeva od štetnih kukaca.

Što učiniti kada naiđete na mlade šišmiše i kako im pomoći

Početkom ljeta šišmiši dobivaju mlade koji su u početku bespomoćni. Ako mladunče slučajno ispadne iz skloništa, najbolje ga je zaštititi od sunca, ponuditi mu malo vode i navečer vratiti na mjesto gdje je pronađeno. Majka će ga prepoznati i doći po njega. Ako se to ne dogodi, mogu pomoći stručne udruge (https://tragus.hr/sto-uciniti-... znaju zalutati u kuće dok traže sklonište, a zimi kad nastupi velika hladnoća. Nema razloga za paniku – otvorite prozore i vrata i pričekajte. Ako ne izađe sam, možete ga rukavicama pažljivo uhvatiti i pustiti van, najbolje s povišenog mjesta kako bi mogao poletjeti, jer im treba određena visina da bi mogli uspješno poletjeti, ne mogu poletjeti ukoliko su pali na tlo, to im je naprosto prenisko. Tijekom jakih zima sigurnije ga je pustiti u nenastanjen prostor poput sjenika ili tavana.

Literatura: https://tragus.hr/

                           Zabavno -edukativni program za Noć šišmiša 4.9.2025. godine

Pozivamo vas na ovogodišnju Noć šišmiša! Pridružite nam se u četvrtak, 4. rujna 2025., od 18:00 do 21:00 sati na Velikom Brijunu i otkrijte fascinantni svijet ovih noćnih letača.

Cilj događanja je edukacija i podizanje svijesti o potrebi zaštite šišmiša te ulozi zaštićenih područja u njihovom očuvanju. Program donosi zabavno-edukativno druženje ispunjeno kreativnim radionicama, igrama za učenje, pričama za djecu i posebnom potragom za šišmišima u suradnji s udrugom Tragus. Broj mjesta na turama potrage za šišmišima udruge Tragus ograničen je jer šišmiši imaju određene vremenske intervale aktivnosti, ture su prilagođene upravo tom vremenu, zbog njihove zaštite i smanjenja uznemiravanja grupe moraju biti malobrojne.

Prvi polazak broda iz Fažane je u 18:00 sati te dalje prema plovidbenom redu i raspoloživosti ulaznica. Molimo posjetitelje da planiraju svoj dolazak i odlazak s otoka jer je broj mjesta na brodu iz sigurnosnih razloga ograničen na točno određen broj.

Program traje od 18:00 do 21:00 sat.

Brod polazi iz Fažane za Veliki Brijun u 18:00 i 19:00 sati.

Povratak za Fažanu (sa Brijuna) predviđen je brodskom linijom u 19:30 i 21:00 sati.

Broj ulaznica ograničen je prema kapacitetu broda. Prodaja ulaznica (15 EUR, gratis ulaznice za djecu do 7 godina) bit će moguća isključivo na web shopu NP Brijuni. Prodaja kreće u srijedu, 3. 9. 2025. u 12:00 sati, isključivo na web shopu: https://shop.np-brijuni.hr/hr/... novaca nije moguć. Rezervacije nisu moguće.

Vidimo se!