Aktivnosti parka

Zbirka zastava Javne ustanove Nacionalni park Brijuni jedna je od ukupno dvadeset zbirki o kojoj brine Odsjek za zaštitu kulturnih dobara, a službeno je oformljena 2007. godine. Na Velom Brijunu i Vangi od 1951. do 1979. godine, predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito primio je oko 90 državnika iz 60 zemalja, više od 100 predsjednika vlada te brojne strane i domaće umjetnike, znanstvenike i slavne osobe. Službeni prijem državnika i predstavnika zemalja zahtijevao je poseban protokol te naravno i isticanje nacionalnih simbola države koju isti predstavlja, prvenstveno se to odnosi na zastave. Naime, pri posjetu državnika, kraljevskih osoba ili drugih za državu važnih ličnosti, bilo je uobičajeno otok ukrasiti zastavama i to na raznim istaknutim mjestima, primjerice na molu, na trgu iza počasnog voda, na rasvjetnim stupovima, hotelima te rezidencijama (vilama). Zastave su na otok pristizale postupno te ova Zbirka danas predstavlja odraz vođenja vanjske politike Jugoslavije (FNRJ/SFRJ) od ranih pedesetih sve do ljeta 1979. godine, pod vodstvom Josipa Broza Tita te njegove istaknute uloge u svjetskoj politici hladnoratovskog doba kao jednoga od inicijatora, a neko vrijeme i generalnog tajnika Pokreta nesvrstanih (1961.-1964.). Međunarodni vanjskopolitički susreti na Brijunima odvijaju se i 80-ih godina, ali u daleko skromnijoj mjeri.

Iako se radi o predmetima od obojene tkanine za praktičnu upotrebu, zastave su puno više od predmeta, njihova uloga i glavna zadaća je društvena komunikacija. Radi se o simbolima koji se sastoje od izbora i rasporeda boja, raznih likovnih prikaza te natpisa čime određena zajednica predstavlja ili čini prepoznatljivim svoje postojanje, podrijetlo, vlast, status i prisutnost. Razumijevanje zastava može pomoći u razumijevanju povijesnih težnji određenog naroda i društvenih skupina te uloge pojedinih međunarodnih organizacija. Postoji nekoliko vrsta narodnih zastava, ovisno o prigodi kada se zastava koristi te s obzirom na njezinu upotrebu na kopnu i na moru. Nadalje, mogu se podijeliti na civilne (privatna upotreba), državne (javna upotreba) i vojne. Osim toga dijelimo ih i prema upotrebi na kopnu i na moru. Osim nacionalnih zastava, postoji još niz tipova zastava, primjerice zastave međunarodnih i vjerskih organizacija, sveučilišta, administrativnih jedinica te osobne zastave poput predsjedničkih, kraljevskih, carskih i drugih osobnih zastava koje simboliziraju prisutnost neke za državu važne osobe. Zastave država koje više ne postoje ili zastave koje su u nekom trenutku i iz nekog razloga izmijenjene nazivamo povijesnim zastavama.

Zbirka sadrži 2611 predmeta, a čine ju zastave država sa šest kontinenata: Europa, Afrika, Azija, Sjeverna i Južna Amerika te Australija. Najviše zastava pripada europskim državama, zatim afričkim te azijskim. Zbirka sadrži i zastave jedne međunarodne organizacije, točnije Ujedinjenih naroda te zastave Saveza komunista Jugoslavije.

Prevladavaju zastave načinjene od grublje ili nježnije platnene tkanine. Zastave većih dimenzija većinom su sašivene od platna, dok su one manje te ponekad i po jedna reprezentativna zastava do oko 4 metra dužine, sašivene od sintetike različite finoće koja imitira svilenu tkaninu. Najveće zastave imaju do oko 10 metara dužine i njih je tek nekoliko. Slijede zastave do oko 8 metara dužine te zastave do oko 6 metara koje se javljaju kao jedna od češćih skupina zastava. Najbrojnije su male sintetičke (svilene) zastave okvirnih dimenzija od oko 80 x 40 centimetara. Vrijeme i mjesto izrade za većinu je zastava nepoznato, no ipak na nekim primjercima pronalazimo te informacije u obliku markica poduzeća ušivenih na gornjem ili donjem uglu kopljenog djela ili pak na djelomično čitljivim natpisima na pečatima ili naljepnicama.

Osim civilnih i državnih zastava, u Zbirci nalazimo i posebne, osobne zastave, često vrlo zanimljiva dizajna, materijala i heraldički vrlo bogate. Radi se o predsjedničkim zastavama, Egipta, Gane, Gvajane, zastavi predsjednika državnog vijeća Njemačke DR i predsjedničkim zastavama Kolumbije i Sudana. Osim predsjednika vlada i predsjednika država, Brijune su posjetili i brojni monarsi pa Zbirka sadrži i nekoliko primjeraka kraljevskih i jednu carsku zastavu. Radi se o kraljevskoj zastavi Danske, Jordana i Grčke te o osobnoj (carskoj) zastavi iranskoga šaha Mohammeda Reze Pahlavija koji je posjetio Brijune u dva navrata, 1966. i 1973. godine. Osim državnih i osobnih zastava, Zbirka sadrži i jednu pomorsku zastavu (Danska).

Zbirka zastava JU NP Brijuni vrijedan je svjedok prošlosti otočja, važnosti koju su Brijuni imali u vanjskoj politici Jugoslavije te naposljetku i raznolikosti zemalja i ljudi koji su otočje posjetili u drugoj polovici 20. stoljeća.

Autor teksta i fotografija: Gabriela Braić

Literatura: 

Borošak-Marijanović, Jelena, Zastave kroz stoljeća, Zbirka zastava i zastavnih vrpca Hrvatskog povijesnog muzeja, Zagreb: Hrvatski povijesni muzej, 1996.

Smith, Whitney, Zastave i grbovi svijeta, Ljubljana: ČGP Delo, 1982.

Smolić, Snežana, „Pregled povijesti muzejske djelatnosti na Brijunima“, u: Informatica museologica, 54, Zagreb: Muzejski dokumentacijski centar, 2023.

Vitasović, Anton, Tito na Brionima / Tito on Brioni – katalog izložbe, uvodni tekst prof. emeritusa Franje Radišića,, Fažana: Javna ustanova Nacionalni park Brijuni, 2006.

Vuksanović, Vojmir, Život i rad na Brijunima, 1954.-2012., Brijuni: Javna ustanova Nacionalni park Brijuni, 2013.