Aktivnosti parka

100 godina istraživanja tragova dinosaura na Brijunima

Ove godine u svrhu podizanja svijesti o očuvanju i zaštiti fosilnih tragova dinosaura JU Nacionalni Brijuni u suradnji s JU Natura Histrica, JU Kamenjak, Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije te geološkim odsjekom Prirodoslovno – matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu obilježava stotu godišnjicu prvog znanstvenog opisa/spomena fosilnih tragova dinosaura u Hrvatskoj. Godine 1925. austrijski paleontolog-amater i entuzijast Adolf Bachofen von Echt na rtu Ploče na Velikom Brijunu po prvi puta je znanstveno opisao otiske stopala dinosaura. Njegov rad postao je temelj istraživanja jednog od najdragocjenijih prirodnih fenomena parka.

Zanimljivo je da tragovi nisu bili nepoznati ni prije tog zapisa. U svojim memoarima "Otok Brijuni – sjećanja", Robert Čufar (Zuffar), sin poznatog brijunskog šumara Alojza Čufara, opisuje kako je još kao dječak, igrajući se na obali, otkrio fosilne tragove „troprstog čudovišta“ – „nekog saurusa iz doba trijasa“ – te ih prozvao „tragovima đavola“ (le zatte del diavolo). Pa ipak, Čufar mlađi u memoarima ne navodi točnu godinu kada su tragovi prvi put uočeni i zabilježeni već se može ustvrditi da se radi o prijelazu između 19. i 20. stoljeća.

Osam nalazišta – dva dostupna posjetiteljima

Na području Nacionalnog parka Brijuni danas je poznato osam potvrđenih nalazišta: četiri na Velikom Brijunu, dva na otoku Vangi te po jedno na Galiji i Vrsaru.
Dva nalazišta se mogu razgledati:

• Ploče – u sklopu poučne staze Zelenikovac na istoimenom poluotoku
• Barban/Pogledalo – nalazi se uz safari-park i na njemu je moguće vidjeti skulpturu teropodnog dinosaura u prirodnoj veličini.

Ostala nalazišta nalaze se na osjetljivim lokacijama i dostupna su samo istraživačima.

Na brijunskim nalazištima zabilježeno je oko 300 fosilnih otisaka koji pripadaju pet različitih tipova dinosaura. To znači da je po stijenama koje danas izgrađuju brijunski arhipelag, a nekada su bile prostrane, muljevite plaže, prije stotinjak milijuna godina hodalo 5 različitih tipova dinosaura. Tako puno različitih tipova tragova dinosaura na tako malom području svrstavaju Brijune u jedinstvene lokacije u Europi, ali i svijetu!

Kako nastaje fosilni trag?

Krajem krede izumiru svi dinosauri koji nisu ptice i danas o njima možemo proučavati iz fosila u koje se, osim skeletnih otisaka, ubrajaju i tragovi kretanja i drugih životnih aktivnosti– tzv. Ihnofosili (grč. Ihnos = trag). Pa kako uopće nastaju ti tragovi?

Za očuvanje otiska potrebni su vrlo posebni uvjeti:

1. Dinosaur mora ostaviti otisak u mekanom, vlažnom sedimentu (mulj, glina) s idealnim udjelom vlage.
2. Otisak se brzo prekrije novim slojem sedimenta različitim od prijašnjeg i s vremenom mineralizira – taloženje novih slojeva iznad zbija sloj s tragovima pod pritiskom novih slojeva stvarajući pukotine. U te pukotine ulazi voda koja prolazi kroz sediment unoseći u sebe minerale koji se precipitiraju u otisak (u ovom slučaju kalcij karbonat) – dolazi do mineralizacije. Ovaj proces mineralizacije čini otisak čvrstim i sprječava njegovo uništenje.
3. Nakon milijuna godina, geološki procesi poput tektonike ili erozije iznesu sloj s tragovima na površinu kako bi ih mogli vidjeti.

Dinosauri su kao i većina današnjih životinja hodali posvuda i logika nalaže kako bi njihovi fosilni tragovi trebali biti relativno česti što u prirodi nije slučaj upravo zbog specifičnosti procesa koji su gore navedeni. Ustvari, fosilni tragovi dinosaura su relativno rijetka pojava i samim tim vrlo dragocjena i vrijedna.

Tragovi u Hrvatskoj i njihova zaštita

U našoj zemlji službeno je zabilježeno 24 nalazišta fosilnih stopala dinosaura – 21 u Istri, a ostala 3 su na Dugom otoku, Hvaru i na prostoru Parka prirode Biokovo.
Poznato je i jedno podmorsko nalazište kostiju dinosaura – u uvali Kolone kod Barbarige otkriveno 1993. godine. Veseli podatak da su u međuvremenu otkrivena nova nalazišta koja će uskoro biti uvrštena u popis službenih nalaza.

2014. godine Državni zavod za zaštitu prirode izdaje prijedlog zakonske zaštite fosilnih tragova dinosaura, kao zaštićene prirodne vrijednosti, a 2021. godine Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izdaje Rješenje o proglašenju svih fosila dinosaura i njihovih nalazišta u Republici Hrvatskoj zaštićenim dijelovima prirode (NN 40/2021) temeljem članka 160. stavka 1 Zakona o zaštiti prirode.

Ipak, prirodne, ali i ljudske aktivnosti, ponekad i nesvjesne, i dalje predstavljaju prijetnju očuvanju ovih vrijednih nalaza. Treba imati na umu da je georaznolikost jednom uništena – nepovratno izgubljena. Geološki procesi koji stvaraju fosile i druge vrijedne pojave traju milijunima godina i ne mogu se ponovno stvoriti.

I za kraj podsjećamo: hodamo po zemlji koja već milijunima godina čuva tragove veličanstvenih bića iz Zemljine prošlosti.
Na nama je da ih sačuvamo – kako bi i buduće generacije mogle zakoračiti tragovima dinosaura.

Autor teksta i fotografija: Damir Pocrnić

Izvori: Zlatan Bajraktarević i Aleksandar Mezga (2009): Brijuni, šetalište dinosaura

           Aleksandar Mezga i Alan Moro (2023): Plaeoihnološka istraživanja brijunskog arhipelaga - završno izvješće