Aktivnosti parka

Geološka baština Hrvatske: tragovi dinosaura

Nalazišta fosilnih tragova i ostataka dinosaura u Republici Hrvatskoj imaju izniman značaj za razumijevanje geološke i paleontološke prošlosti. Zahvaljujući položaju Hrvatske, kao kopnenog mosta unutar nekadašnjeg Tethys oceana, na njezinu se području čuva značajan broj fosilnih tragova dinosaura. Do danas je otkriveno ukupno 24 nalazišta — 21 u Istri te po jedno na Dugom otoku, Hvaru i području Parka prirode Biokovo. Posebnu važnost ima podmorsko nalazište kostiju dinosaura otkriveno 1993. godine u uvali Kolone kod Barbarige - jedino nalazište kostiju dinosaura u Hrvatskoj.

Jedno od najzanimljivijih lokacija za proučavanje fosilnih tragova dinosaura jest Nacionalni park Brijuni, gdje je zabilježeno sedam potvrđenih nalazišta i nekoliko potencijalno novih, s oko 300 fosilnih otisaka iz razdoblja rane krede, starih više od 100 milijuna godina. U to vrijeme Brijuni su bili dio plitkog priobalnog područja Tethys oceana. Prvi znanstveni opis fosila dinosaura u Hrvatskoj objavio je 1925. na rtu Ploče na Brijunima austrijski paleontolog-amater Adolf Bachofen von Echt, čime je započelo sustavno proučavanje fosila dinosaura u Hrvatskoj. Ovo nalazište bilo je prvo zabilježeno nalazište tragova dinosaura južnije od Alpi.

Tragovi na Brijunima pripadaju različitim skupinama dinosaura, ukupno njih 5, uključujući velike mesoždere iz skupine Carnosauria te biljojede poput sauropoda i ornitopoda. Analize pokazuju da su neki teropodi dosezali visinu do 8 metara i kretali se brzinom od oko 5 km/h. Najpoznatija i najistraženija nalazišta, Ploče i Barban/Pogledalo, uređena su za posjetitelje, dok su ostala nalazišta dostupna isključivo znanstvenicima.

Očuvanje ovih tragova ima veliku vrijednost jer predstavljaju jedinstven dio hrvatske geobaštine pružajući nam uvid u život i ponašanje tih drevnih životinja. 2021. godine sva nalazišta fosila dinosaura u Republici Hrvatskoj proglašena su kao strogo zaštićeni djelovi prirode. Unatoč tomu, nalazišta su izložena prirodnoj eroziji i negativnim utjecajima ljudskih aktivnosti. Njihovo očuvanje zahtijeva trajno praćenje, konzervaciju i edukaciju javnosti. Brijunski fosilni tragovi nisu samo znanstveno blago, već i važan edukativni resurs koji omogućuje posjetiteljima neposredan dodir s geološkom prošlošću i svijetom koji je nestao prije više od 66 milijuna godina.

Znanstveno - stručni skup “Tragovi dinosaura - između znanosti i očuvanja”

Povodom 100 godina od prvog otkrića fosilnih tragova dinosaura na Brijunima, od 14. do 16. listopada 2025. godine, u Nacionalnom parku Brijuni održat će se I. znanstveno-stručni skup “Tragovi dinosaura – između znanosti i očuvanja”. Skup će okupiti stručnjake i znanstvenike iz područja geologije, paleontologije i zaštite prirode.

Organizatori skupa su JU Kamenjak, JU Natura Histrica i JU Nacionalni park Brijuni, ustanove koje upravljaju većinom nalazišta fosilnih tragova dinosaura u Hrvatskoj, u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije, Prirodoslovno-matematičkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu (Geološki odsjek) te Hrvatskim geološkim društvom.

Tijekom trodnevnog programa sudionici će raspravljati o dosadašnjim paleontološkim i paleoihnološkim istraživanjima dinosaura, zaštiti fosila kao važnog dijela geobaštine, primjeni suvremenih metoda u očuvanju te upravljanju nalazištima kroz primjere dobre prakse u edukaciji i prezentaciji fosila. Uz znanstveni i stručni dio programa, planiran je i terenski obilazak nalazišta fosilnih tragova uz stručno vodstvo i prezentacije na lokalitetima. Time će sudionici imati priliku iz prve ruke upoznati jedinstvenu prirodnu i kulturnu baštinu Brijuna i Istarskog poluotoka.

Ovaj skup predstavlja važan korak u povezivanju znanstvene zajednice, institucija i javnosti u cilju zaštite i istraživanja hrvatske geobaštine i georaznolikosti, te pruža priliku za razmjenu znanja i jačanje suradnje.

U prilogu se nalazi program skupa.

Autori teksta: Damir Pocrnić, Rajna Jovanovski, Paula Markoč

Autor ilustracije: Zoran Pleše