OSNOVAN 1. STUDENOGA 1983. GODINE

40. obljetnica Nacionalnog parka Brijuni

Velika i važna godišnjica

Brijunsko otočje proglašeno je Nacionalnim parkom 1. studenoga 1983. godine. Prvi izletnici na otočje dolaze u proljeće 1984. Novija povijest Parka započela je dolaskom velikog vizionara, austrijskog industrijalca Paula Kupelwiesera 1893. godine. Dugogodišnja zaštita brijunskog otočja i podmorja učinila ga je posebnim i vrlo vrijednim, iznimno bogatim kulturnom i prirodnom baštinom, ali i čudesnim te u dijelovima netaknutim područjem.

Tijekom 2023. godine slavimo veliku i važnu, 40. obljetnicu osnutka Nacionalnog parka Brijuni. Brijunsko otočje proglašeno je Nacionalnim parkom 1. studenoga 1983. Prvi izletnici na otočje dolaze u proljeće 1984. Danas Brijunsko otočje posjećuje oko 200 000 posjetitelja godišnje. 

Razdoblje prije proglašenja Nacionalnog parka Brijuni bilo je obilježeno različitim razdobljima blagostanja i bogatstva, ali i bolesti i siromaštva. Prije 120 milijuna godina Brijunima su šetali dinosauri, dok u doba neolita započinje život stanovništva. Dolazak prvih stanovnika na otok Veliki Brijun obilježava početak oblikovanja otočja. 

Od bogatog rimskog doba do velikog siromaštva i bolesti u doba ekspatriranja kamena i malarije, Brijuni su prolazili uspone i padove. 

Novija povijest Parka započinje dolaskom velikog vizionara, austrijskog industrijalca Paula Kupelwiesera koji 1893. godine kupuje Brijune. Pomalo su nevjerojatni zahvati koje je Kupelwieser učinio na brijunskome otočju - oslobađanje od malarije, čišćenje travnjaka od otpadnoga kamena iz kamenoloma, krčenje makije, pošumljavanje, izgradnja luke u koju se prije moglo uploviti isključivo tijekom plime, izgradnja vila i luksuznih hotela, bazena s grijanom morskom vodom, konjičkog trkališta, igrališta za tenis, osnivanje prvog zoološkog vrta... 

Dugi niz godina Brijuni su bili poznato ljetovalište te otok zabave i sporta.

Tijekom Drugoga svjetskog rata na Brijune umjesto europske elite dolaze mornaričke snage. Po kapitulaciji Italije 1943. na otočje dolazi njemačka vojska, zbog koje savezničke snage bombardiraju Veliki Brijun te razaraju njegova urbana i privredna dobra. 

Od 1949. Brijuni djeluju kao rezidencija predsjednika Tita. Josip Broz Tito nailazi na razorene objekte, oštećenu infrastrukturu i posječenu šumu. U njegovo vrijeme Brijuni se obnavljaju, grade se objekti, obogaćuje se flora i fauna te provode arheološka istraživanja. Od 1949. do 1983. otočje je bilo pod posebnim sigurnosnim režimom i nedostupno turistima.

Dugogodišnja zaštita brijunskog otočja i podmorja učinila ga je posebnim i vrlo vrijednim, iznimno bogatim kulturnom i prirodnom baštinom, ali i čudesnim te u dijelovima netaknutim područjem.

Večeri dokumentarnog filma 15. i 23. srpnja

Upoznavanje lokalnog stanovništva s posebnostima Nacionalnog parka Brijuni uz edukativan program, te s glavnim fokusom na očuvanje zaštićenog područja te prirodne i kulturne baštine
PANEL RASPRAVE S GOSTIMA VEČERI TE PROJEKCIJE DOKUMENTARNIH FILMOVA

    • POČETAK PANEL RASPRAVE U 21:00
    • Početak projekcija u 21:30
    • LOKACIJA: Ljetno kino, otok Veliki Brijun
    • Ulaz u Ljetno kino je BESPLATAN. Posjetitelji plaćaju ulaznicu u NP Brijuni u iznosu od 8 EUR po osobi
    • Prodaja ulaznica za ulaz u Nacionalni park Brijuni u Fažani (Brionska 10), na dan projekcije
    • Polazak brodovima iz Fažane prema otoku Veliki Brijun u 19:00 sati i 20:00 sati
    • Povratak sa Brijuna u Fažanu vandrednom brodskom linijom u 23:30
    VIŠE INFORMACIJA U NASTAVKU

    Walk and Talk ture vikendima u lipnju

    Povodom 40. obljetnice te s ciljem približavanja vrijednosti parka lokalnom stanovništvu, Nacionalni park Brijuni ove godine pokrenuo je posebne pješačke ture pod nazivom Walk &Talk. Stručno vodstvo Odsjeka za zaštitu prirode i edukaciju, Odsjeka za zaštitu kulturnih dobara te licencirani turistički vodiči JU NP Brijuni, putem edukativnog, ali i informativnog pristupa, našim su posjetiteljima predstavili poseban program izleta uz ugodnu šetnju Velikim Brijunom.



    Walk&Talk ture održavale su se vikendima u lipnju na hrvatskom jeziku. 

    SUBOTE

    • pješačke ture vode djelatnici Odsjeka za zaštitu prirode i edukaciju te Odsjeka za zaštitu kulturnih dobara JU NP Brijuni
    • od 9:00 do 13:00 sati
    • jedna grupa do 30 osoba
    • Raspored (zahtjevnost i predviđena kilometraža hodanja naglašena je za svaku pojedinu turu):
      • 3. lipnja 2023. Šetnja kroz brijunsku povijest
      • 10. lipnja 2023. Čufarova staza i staza vidikovaca
      • 17. lipnja 2023. Podvodni svijet Brijuna
      • 24. lipnja 2023. Poučna staza Zelenikovac


    NEDJELJE

    • pješačke ture vode licencirani turistički vodiči, zaposlenici JU NP Brijuni
    • od 10:00 do 14:00 sati
    • grupa do 30 osoba 
    • Šetnja kroz brijunski vremeplov

    Po dolasku na otok sastanak kod info punkta. Šetnja kreće kroz park šumu prema Kupelwieserovom miru. Nakon kraćeg zaustavljanja nastavljamo dalje prema Kastrumu, najslojevitijem arheološkom lokalitetu na otoku te ostacima Crkve sv. Marije iz 6. st. Nastavak šetnje kroz prekrasnu mediteransku makiju do Safari parka, uživajući u mirisima ove prekrasne šume i cvrkutu ptica. Kratka pauza. Nakon stanke nastavljamo prema Parku dinosaura. Po obilasku ovog lokaliteta slijedi ugodna šetnja pored golf igrališta i povratak u brijunsku luku.


      CIJENA POSEBNOG DOGAĐANJA

      • 15,00 EUR odrasli
      • 10,00 EUR djeca od 7 do 18 godina
      • djeca ispod 7,00 godina gratis
      • psima dozvoljen ulaz (ulaznica za pse 15,00 EUR)


          KUPNJA ULAZNICA

          • ulaznice je moguće kupiti isključivo putem web shopa dan prije održavanja programa
          • prodaja ulaznica otvoriti će se dan prije održavanja program, s početkom u 16:00 sati
          • NIJE MOGUĆE VRATITI ULAZNICU I OSTVARITI POVRAT SREDSTAVA

          Program i opis ture

          Znanstveno-stručni skup i gastro show ,,Na strijelovniku''

          Povodom 40. obljetnice proglašenja Nacionalnog parka „Brijuni“ na otoku Mali Brijun održan je znanstveno-stručni skup i gastro event ,,Na strijelovniku''.

          U utorak, 3. listopada ove godine, okupili su se stručnjaci, znanstvenici, ribari, ugostitelji, turistički djelatnici, predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Istarske županije i grada Pule kako bi na zajedno promišljali i podijelili iskustva o važnosti zaštićenih područja, problemu invazivnih vrsta i mogućim solucijama koje bi vratile ravnotežu u prirodi.

          Otok Mali Brijun u sklopu projekta Novo Ruho Brijuna, preuređen je da postane mjesto za razmjenu znanja, edukaciju i podizanje svijesti o važnosti zaštite prirode i zaštićenih područja što kroz edukativne radionice za djecu, mlade i odrasle, a što kroz panel rasprave, evente i znanstvene skupove. Drago nam je da se baš povodom 40. rođendana parka započelo korištenje otoka Mali Brijun u gore navedene svrhe i sigurni smo da će to biti jedan od značajnih pozitivnih iskoraka Javne ustanove.

          Nakon službenih pozdrava, uvod u znanstveno-stručni dio skupa, kroz uvodno izlaganje dao je dr. sc. Roland Melzer. Po završetku slijedile su dvije veoma zanimljive panel rasprave. Dugi dio večeri bio je posvećen gastro eventu ,,Na strijelovniku'' uz ekipu pulskog Hook & Cook-a koja je pripremala burger od strijelke i brudet od plavog raka. Zabava i atmosfera tople jesenske večeri bile su još čarobnije uz dj set Grooves and Colors - dj Jinxie Grooves i Mr. M.


          Znanstveno-stručni skup bio je bogat zanimljivim sugovornicima i panelistima. Uvodno predavanje održao je dr. Roland Melzer iz Sveučilišta u Minhenu, koji nam je iz prve ruke ispričao zašto su Brijuni tako posebni i zašto je važna suradnja istraživača i stručnjaka u zaštićenom područjima. Dr. Melzer istražuje i surađuje s Brijunima već više od deset godina, jedan je od najvećih stručnjaka dekapodnih rakova u Europi, izuzetan znanstvenik koji istražuje podmorje, popisuje vrste i uz djelatnike Odjela za očuvanje i zaštitu NP Brijuni, aktivno radi na očuvanju morskih staništa. Njegov radi i rad čitave ekipe koja uz njega dolazi istraživati podmorje (Institut Ruđer Bošković - Centar za istraživanje mora Rovinj i Morska biološka postaja Piran, Nacionalni institut za biologiju) pokazali su se kao veoma uspješan i značajan primjer suradnje znanstvenih institucija i zaštićenog područja.

          Panel rasprave su bile fokusirane na važnost zaštićenih područja, invazivne vrste i izazovima u ribarstvu. Moderatorica Dorina Tikvicki, poznati glas s Radio Pule, ispred Hrvatske radio televizije, dinamično je i izuzetno profesionalno vodila dvije panel rasprave.


          Prva panel rasprava bila je usmjerena na važnost zaštićenih područja o kojima je pričao dr. sc. Martin Andreas Pfannkuchen, predstojnik Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković. Doktor Pfannkuchen istaknuo je kako su područja kao što su Brijuni ključna područja za ranu detekciju promjena. Naglasio je koliko su takva područja važna ne samo zbog bioraznolikosti i vrijednosti već i koliko su važna za svo okolno područje i lokalnu zajednicu. Dr. sc. Jakov Dulčić sa Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, svjetski poznat i uvažen ihtiolog preuzeo je ulogu da istakne što su to invazivne vrste, koje su to nove vrste u Jadranskom moru te kako i zašto su se one baš kod nas tako dobro snašle. Govorio je o strijelki za koju je objasnio da je otprije prisutna u Jadranu, no zbog svoje se prilagodljivosti i agresivnosti jako dobro snašla i nametljivo raširila Jadranom i plavom raku koji je, kako ga je profesor nazvao ''mašina'' koja desetkuje lokalne populacije rakova i agresivno zauzima bočata i vlažna staništa uz more. Za kraj istaknuo je kako je konzumacija agresivnih i novih te invazivnih vrsta važan način da ekosustavu pomognemo da se od istih obrani. Rasprava se dotakla i problematike klimatskih promjena koje su, kako je Patrik Krstinić, voditelj morskog programa WWF Adria istaknuo, jedan od ključnih izazova današnjice, uz smanjenje bioraznolikosti. 

          Dolazak novih vrsta usko je povezan s klimatskim promjenama i promjenama u vrstama - zbog klimatskih promjena i podizanja temperature mora mnoge ribe sele na sjever što onda dovodi u pitanje opstanak lokalnih vrsta. Jedan od zasigurno najupečatljivijih trenutaka prve panel rasprave bilo je kada je Patrik istaknuo kako ponekad zaboravljamo da zaštićena područja zapravo ne štite bioraznolikost nego štite čovječanstvo, ne rade na tome da očuvaju vrste već da spriječe naše izumiranje koje je toliko povezano s ravnotežom u prirodi i savršenim uvjetima za život kojeg imamo na Zemlji. Zapitao se je li održivo ribarstvo utopija ili realna mogućnost i nagalsio da održivo ribarstvo postoji no možda mi još za to nismo posve spremni. Alena Sprčić rukovoditeljica Odjela stručnih poslova zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Nacionalnog parka Brijuni, kao četvrta sudionica panela, nadovezala se raspravi te istaknula važnost istraživanja u podmorju provedenih u posljednjih 40 godina postojanja Nacionalnog parka Brijuni. Za učinkovito i dobro upravljanje, rekla je Alena, trebaju nam podaci jer ako nema podataka nema ni upravljanja, povezala je to primjerom zbrajanja i poznavanjem brojeva - ako poznajemo brojeve možemo i zbrajati no ako ih ne znamo zbrajanje se svodi samo na nagađanje, tako i u praksi bez istraživanja samo tapkamo u mraku i nagađamo što bi trebali i mogli raditi kako bi se bolje štitilo i upravljalo zaštićenim područjem. Cilj Ustanove je nastaviti sa stvaranjem baza podataka te ono što si želimo ali i očekujemo u sljedećih 40 godina je da razina zaštite bude ista ili bolja od sadašnje.

          Druga panel rasprava bila je fokusirana na ribarstvo, mjere smanjenja invazivnih vrsta te alate za budućnost, kao i postojećem zakonskom okviru i regulativi u Republici Hrvatskoj. Prvi panelist bio je dr.sc. Neven Iveša, asistent Fakulteta prirodnih znanosti u Puli i ribar. Iveša, kao pravi primjer stručnjaka koji poznaje znanost ali i ribarstvo i struku istaknuo je koliko su zapravo strijelka i plavi rak rasprostranjeni u Istri i sjevernom Jadranu. Identificirao je Tarsku valu i rovinjski akvatorij kao ključna mjesta za strijelku te istaknuo kako je nedaleko od Brijuna, u Valbandonu, žarište plavog raka. Pričao je o najnovijim istraživanjima u prehrani tih agresivnih vrsta te otkrio kako je ove godine u uvali Ribnjak po prvi puta ulovio plavi rak i na Brijunima. Za kraj, Iveša je istaknuo kako trenutno u Hrvatskoj nema načina i alata za komercijalni izlov ovih vrsta iako tržišta ima na što bi se zasigurno trebalo poraditi te umrežiti se sa stručnjacima iz susjedne Italije i Turske koji plavog raka i strijelku uspješno love i plasiraju na tržište. Ezio Pinzan iz Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije istaknuo je koliko je ribarstvo važna djelatnost u Istri te koliko obitelji zapravo živi od ribarstva. Dotaknuo se problematike eventualnog prelova komercijalnih vrsta te naglasio važnost manifestacija i edukacije kako bi se potaknulo na konzumiranje novih vrsta. Ponajviše je istaknuo želju i prenio glas ribara koji sami zagovaraju lovostaj, uspostavu zaštićenih područja i jače regulative u ribarstvu kako bi se riblji fond obnovio i kako bi ribe bilo sve više. 

          Pinzan se dotaknuo ribolovnog alata i šteta koje strijelke rade u ribarstvu te potaknuo raspravu s panelisticom dr. sc. Danijelom Mioković, stručnom savjetnicom za ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede koja je prezentirala trenutnu regulativu ribarstva u Republici Hrvatskoj. Gđa. Mioković potaknuta pitanjima moderatorice objasnila je na koji način kada se po proglašenju neke vrste invazivnom kreće rasprava i zakonski okvir o novim alatima i količinama dopuštenim za izlov. Kazala je kako strijelka nije i neće biti na popisu zato što je to lokalna, a ne strana vrsta pa time ne može biti invazivna i kako je plavi rak u Hrvatskoj još premalo istražen. Pokazao se interes da se radi na novim ribolovnim alatima koji bi bili pogodni za tako agresivne vrste no trenutno ključni problem je financijske prirode - takav je ribolovni alat je prilično skup. Doktorica Mioković dotakla se i mogućih derogacija no istaknula problem nadzora i kontrole istih. Panel raspravu zaključila je Alena Sprčić, rukovoditeljica Odjela stručnih poslova zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Nacionalnog parka Brijuni. Alena je istaknula važnost Brijuna koji prema posljednjem istraživanjima imaju 4 puta više ribe nego okolno područje. U akvatoriju je riba veća i nesmetano se razmnožava čime obogaćuje i okolno područje. Izazovi u rekreativnom ribolovu i krivolovu su veliki i nisu zanemarivi, time bi jedna od budućih mjera bila uspostava „buffer zone“ oko današnjih granica Nacionalnog parka – dodatni pojas zaštićenog mora u kojem bi regulirali ribolov na način da bi npr. tamo ograničili lov plivaricama, koje svijetlima u noći privlače ribu iz sada zaštićene zone te direktno utječu i na riblji fond unutar Parka.

          Nakon znanstveno-stručnog dijela ostalo je prostora za gastro show gdje su gosti i uzvanici mogli uživati u jelima pripremljenim sa strijelkom i plavim rakom. Sigurni smo da su jela bila jako ukusna, što je bio i cilj, kako bi potaknuli sudionike da isto požele pripremiti i kod kuće. Zato su svi sudionici na poklon dobili kuharicu s jelima od strijelke koju je kuhar NP Brijuni, Damijan Bistričić osmislio u sklopu projekta MPA Engage.

          Divni ambijent otoka Mali Brijun, uz more, masline i ambijentalna svijetla dugo će ostati jedan od najdražih znanstveno-stručnih skupova.

          Snimke i prilog moći ćete uskoro pogledati na portalu Boje Zemlje koji je pripremljen od strane glavne urednice Kristine Macuka. Slike su već sada dostupne u prilogu i za njih je zaslužna fotografkinja Nataša Sundara.

          Tekst: Andrea Blašković

          Fotografije: Nataša Sundara

          Obilježavanje 40. obljetnice

          Edukacija zaposlenika

          Povodom obilježavanja 40. rođendana Nacionalnog parka Brijuni, proslavit će i zaposlenici Nacionalnog parka, obzirom da upravo oni svakodnevno pridonose zaštiti, očuvanju i promoviranju Parka. Djelatnici će obići Nacionalni park Brijuni uz stručno vodstvo biologa i arheologa s ciljem predstavljanja vrijednosti prirodne i kulturne baštine Nacionalnog parka. 

          Edukacija djelatnika zaključit će se govorom v. d. ravnatelja Eduarda Kolića, dr. med. vet. te druženjem uz prigodni domjenak.