Aktivnosti parka

Problem plastičnog otpada ''isplivao je'' na površinu prije nekoliko godina. Masovna produkcija plastičnog otpada krenula je 1950-ih godina. Popularnost duguje izrazito širokoj primjeni i niskoj cijeni proizvodnje i obrade. Nakon što se dugo koristio papir i sa sobom doveo problem deforestacije i pretjeranog korištenja prirodnih resursa kao posljedicu nekontroliranog korištenja resursa, čovjek je svoju komociju pronašao u plastici. Šume su predahnule no, što se u međuvremenu dogodilo?!

Europa zauzima drugo mjesto u svijetu u produkciji plastike, prema zadnjim istraživanjima čak 70 do 80 % proizvedenog otpada završi u morskom okolišu i procjenjuje se da čak 300 milijuna tona plastičnog otpada pluta svjetskim morima.

Plastika je preuzela monopol: ambalaže – boce, posude, folije, vrećice, mreže; tekstilna odjeća, obuća, presvlake; kozmetika – pilinzi, kreme.. Jeste li primijetili da većina vaših proizvoda koje koristite u vašoj svakodnevici sadrži plastiku? Jeste li primijetili da pri odvajanju otpada najčešće odvajate plastiku?

Vjerujemo da vam sve ovo nije strano, no skrenuti ćemo vam pažnju na 5 činjenica koje možda niste znali o plastici a koje će zasigurno promijeniti vaš pogled na ovaj materijal.

1. U moru postoji 5 vrtloga plastike, najveći je 3 puta veći od Francuske!

Rijeke su jedan od glavnih izvora donosa plastičnog materijala s kopna u more koje se dalje kreće morskim strujama. Djelovanjem nekih od najvećih morskih struja na svijetu stvorilo se 5 cirkulacijskih sistema koji izgledaju kao usporeni vodeni vrtlozi: najpoznatiji su sjeverni i južni pacifički vrtlog, no tu su i sjeverni i južni Atlantski vrtlog i vrtlog u Indijskom oceanu. Unutar tih velikih vodenih masa, kretanjem struja skupila se nevjerojatna količina otpada. Najveći vrtlog otpada je sjeverno pacifički vrtlog gdje se procjenjuje da ima između 80 000 i 100 000 tona smeća.

2. Nije sva plastika ista!

Plastični materijal prema sastavu dijelimo na poliester (PET), polietilen (PE), polivinil klorid (PVC), polipropilen (PP), polistiren (PS), najlon (PA), celulozni acetat (CA) i ostalo (OTHER). Svaki se materijal koristi za različitu primjenu i ima različitu specifičnu gustoću koja ovisi o sastavu čestica te različito vrijeme i način raspadanja ali i način recikliranja.

3. Razlikujemo primarnu i sekundarnu plastiku!

Primarna plastika izvorno je proizvedena u malim dimenzijama. Industrijski se proizvodi u obliku peleta i granula koji se ili naknadno obrađuju u veće plastične predmete ili ostaju u izvornim oblicima i koriste se u kozmetici (pilinzi i kreme), građevinarstvu i drugim industrijskim granama. Sekundarna mikroplastika je ona koja je nastala fizičkom ili kemijskom degradacijom i usitnjavanjem većih predmeta i tkanina uslijed djelovanja sunca i mora.

4. Plastični materijali vežu na sebe otrovne spojeve iz okoliša i može biti prijenosnik stranih i invazivnih vrsta!

Manje čestice plastike pogodnije su za apsorpciju organskih onečišćenja nego veći plastični otpad. Organsko onečišćenje veže se za plastični materijal te se prenosi u žive organizme i ekosustav i kroz hranidbenu mrežu. Mikroplastika predstavlja i pogodnu podlogu za mikrobiološku kolonizaciju i transport čime se pospješuje prijenos stranih i invazivnih vrsta te mikroba, virusa i ostalog.

5. Plastika se zadržava u životinjama!

Plastika se ovisno o njenoj gustoći zadržava na površini mora, u stupcu vode ili se taloži na morsko dno. Morski organizmi je često zamjenjuju za hranu pa se nerijetko dešava da morske kornjače zamjene meduze s plastičnim vrećicama. Trpovi, dagnje i ostali organizmi filtriranjem mulja i vode pojedu i plastične mikro i nano čestice. Ribe i morske ptice zamjene hranu plastikom, i tako ugibaju od gladi ili se uguše a nerijetko ta plastika završi i na našim tanjurima.

Danas znamo da je povratak ekološkim i prirodnim proizvodima nužan. Čovjek proizvodi goleme količine otpada i jedni način da se naš planet ne ''zaguši'' je taj da kontrolirano, savjesno i planski koristimo prirodne materijale koji i nakon povratka u okoliš, ondje obogaćuju a ne truju Zemlju.

Svih ovih 5 činjenica o plastici dovodi nas do zaključka da ni zaštićena područja, pa čak ni u područjima najstrože zaštite, nisu imuna na toj problem. Nacionalni park Brijuni svake godine jača svoje programe u borbi smanjenja plastičnog otpada. Volonterski programi i teambuilding programi pomažu u uklanjanju otpada s plaža, ronilačkim eko-akcijama uklanja se otpad s morskog dna, edukacijom od malih nogu promovira se i potiče recikliranje i korištenje alternativnih prirodnih materijala. Od ove godine naše su plaže dio nacionalnog monitoringa Republike Hrvatske o količini i podrijetlu otpada na plažama te istraživači i stručnjaci Instituta Ruđer Bošković analiziraju otpad u stupcu vode i u sedimentima na morskom dnu.

Zajedno krećemo u borbu protiv zatrpavanja okoliša i zataškavanja tako bitnog problema. Pratite nas i dalje i sudjelujte zajedno sa nama u borbi protiv smanjenja plastičnog otpada!

Stay tuned!

Tekst: Andrea Blašković

Slike: Alena Sprčić, Andrea Blašković