Kamen most

Opći ciljevi projekta:

• Uspostaviti vezu i razmjenu znanja o eksplotaciji i tehnikama gradnje
• Zajednička promocija znanja o eksplotaciji, obradi kamena i tradicionalnim tehnikama gradnje
• Podignuti opću svijest o značenju prirodne i kulturne baštine i prednosti tradicionalnih načina njenog oblikovanja i njihovih dugoročnih ekonomskih prednosti, a s time i podignuti svijest o značenju trajnog održivog razvoja
• Podupirati razvoj i promociju prekograničnog područja i zajednički identitet
   

Specifični ciljevi projekta:

• Organiziranje prekograničnih obrazovnih djelatnosti, uspostavljanjem trajne prekogranične obrazovne mreže
• Informirati lokalno stanovništvo, zainteresirane i stručnu javnost o tehnikama suhozidne gradnje i specifičnim tehnikama eksplotacije i obrade kamena
• Povećati informiranost i znanje pomoću materijala nastalih u projektu (monografija, katalozi, brošure, web stranica, fotografije, video i audio materijal)

Nacionalni park Brijuni, kao jedan od partnera projekta KAMEN-MOST, proveo je slijedeće aktivnosti: 

Kamenolomi

• provedena je katalogizacija kamenoloma
• tiskan je katalog brijunskih kamenoloma

Suhozidi

• izrađen je elaborat suhozidne gradnje brijunskog otočja
• tiskan je katalog brijunskih suhozida 
• održana je praktična radionica obnove suhozida

Fortifikacije

• održana je radionica  na temu Fortifikacije i gradnja u kamenu
• tiskan je bilten radionice

Poučna staza

• uređena je edukacijska staza – Brijunske kamene priče na Malom Brijunu
• tiskan je letak edukacijske staze

Digitalni katalog kamenoloma 

Izrađen je u suradnji s projektnim partnerima Visokošolskim središčem iz Sežane i Ad Pirumom - zavodom za intelektualne djelatnosti iz Logateca. Prema dogovorenim smjernicama prikupljeni su podatci za brijunsko otočje i dio slovenskoga Krasa. Za izradu kataloga bilo je potrebno ucrtati sve brijunske kamenolome u geografsko-informacijski sustav (GIS). Svaki kamenolom predstavljen je fotografijom i osnovnim informacijama poput dužine kamenoloma,dostupnosti (mogućnosti obilaska), te vrste kamena. U kamenolomima, u kojima je to vidljivo, zabilježeni su i tragovi vađenja kamena, a istražene su i kulturno-povijesne okolnosti te povijesna fotodokumentacija. 

Katalog brijunskih kamenoloma 

Izdan je i u tiskanom obliku na hrvatskom, slovenskom i engleskom jeziku. U tiskanom izdanju predočeni su samo neki od brojnih kamenoloma koji se nalaze na brijunskim otocima (Velikom i Malom Brijunu, te Sv. Jerolimu i Obljaku) i to onih uz koje se veže zanimljiva povijesna priča, poput kamenoloma u kojem se nalazi spomen-ploča podignuta dr. Robertu Kochu, onog u kojem je početkom 20. st. bio smješten stari ZOO vrt, ili primjerice kamenoloma u kojem se i danas nalazi ljetno kino uređeno 50-ih godina 20. st. Informacije o kamenolomima dopunjene su i navodima iz Memoara Roberta Čufara, sina otočkog upravitelja, koji je dobar dio djetinjstva, od 1894. do 1907., proveo na Brijunima. U svojim sjećanjima živo dočarava dječačke doživljaje vezane za otočke kamenolome, a iz nekih se tada još vadio kamen.

Brijunska suhozidna gradnja dosad nije bila predmetom istraživanja s obzirom da na otočju nije bilo znatnijega ruralnoga graditeljstva, a i ono što je zatečeno na otoku potkraj 19. stoljeća skoro je u cijelosti nestalo. No, detaljnijim pregledom terena otkriveni su sačuvani ostaci koji upućuju na raznoliku i nadasve netipičnu gradnju u suhozidu, koja potječe iz različitih vremenskih razdoblja, od prapovijesne gradine, ostataka suhozidnih ograda i kuća nekadašnjih brijunskih stanovnika do suhozidnih vojnih pozicija (prsobrana) iz novijega doba. Karakterističnu vizuru brijunskom krajoliku daju humci - suhozidne kamene gomile, stvoreni od otpadnoga kamenja-kršja, koje su nastale raščišćavanjem i uređenjem starih kamenoloma.

U sklopu projekta izrađena je Konzervatorska studija i katolog suhozidne baštine Nacionalnog parka Brijuni. Sva je suhozidna gradnja identificirana, popisana, istražena i valorizirana. Autor studije je udruga ˝4 GRADA – DRAGODID˝ koja se bavi istraživanjem i reaktualizacijom suhozidnoga graditeljstva i ostalih tradicijskih tehnika, kao temelja za održivi razvoj i očuvanje okoliša. U izradi studije sudjelovali su stručnjaci iz područja arheologije, arhitekture, etnologije, geodezije i povijesti umjetnosti. Uz katalog i kronološki pregled evidentiranih suhozidnih pojava, studija donosi i opće smjernice za zaštitu suhozida na području Nacionalnog parka Brijuni.

Zabilježeno je preko 100 suhozidnih kataloških jedinica, a kao posebno vrijedni ističu se omeđeni posjed na otočiću Gazu kojeg okružuju masivni i vrlo kvalitetno građeni suhozidi u visini od 2,5 metra, te suhozidni podzid prilaza koji vodi do kamenoloma u kojem se nalazi spomen-ploča posvećena dr. Robertu Kochu,  građen od velikih nepravilnih blokova kamenja.

U svrhu prezentacije brijunske suhozidne baštine glavni su tipovi otočke gradnje objavljeni i u tiskanom Katalogu brijunskih suhozida na hrvatskom, slovenskom i engleskom jeziku. U katalogu su ukratko predstavljeni prapovijesni suhozidi, vapnenice, suhozidne kuće i okućnice, kažuni, podzidi, kamene gomile-kršje i suhozidni vojni položaji. Katalog je opremljen osnovnim informacijama o pojedinim vrstama gradnje, najvažnijim primjercima na otoku, kao što je brončanodobna gradina na Velikom Brijunu, vapnenice na Velikom i Malom Brijunu, snažni suhozidni bedemi na otočiću Gazu.

Suhozidna gradnja bila je tema i dvodnevne radionice obnove suhozida održane 05. i 06. lipnja 2015. Na radionici je zainteresiranim sudionicima prvoga dana održana prezentacija o suhozidnoj gradnji, a potom je uslijedio praktični dio radionice. U obližnjem kamenolomu na Velikom Brijunu pripremljen je teren za obnovu dotrajalih suhozida i gradnju nekoliko novih klupa u suhozidnoj tehnici. Prije početka gradnje članovi spomenute udruge sudionicima su demonstrirali način gradnje suhozida uduplo koji se zatim primijenio pri samoj gradnji. Podijeljeni u grupe, sudionici su prikupili potreban materijal kojega je na samoj lokaciji bilo u izobilju. Veće se kamenje skupljalo za gradnju, a sitnije za ispunu zidova. Drugog dana radionice završene su dan ranije započete klupe i obnovljeni postojeći suhozidi. Radionicu su vodili članovi udruge 4 GRADA-DRAGODID.

Dvodnevna radionica Fortifikacije i gradnja u kamenu održana je 12. i 13. rujna 2014. Gradnja fortifikacija neraskidivo je vezana uz kamenolome. Na otočju su sačuvani brojni austrougarski objekti vojno-obrambenog sustava. Među njima se ističe Fort Brioni Minor, koji dominira Malim Brijunom i najveća je utvrda u sustavu obrane pomorske pojasne utvrde Pula.

Na radionici su sudjelovali studenti arhitektonskih fakulteta iz Krakowa, Ljubljane, Tehničkog veleučilišta iz Zagreba, te studenti Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Seminarska predavanja sudionici su imali priliku poslušati u Kući za brodice na Velikom Brijunu, dok se terenska nastava odvijala na odabranim lokacijama Malog (kamenolomi i baterija na rtu Glavina) i Velikog Brijuna (fortifikacije na poluotoku Peneda).

Prvoga dana radionice, Đeni Gobić-Bravar, restauratorica Arheološkog muzeja Istre održala je terensko predavanje  na temu tipologije i uzroka degradacije kamena na primjeru kamenih struktura baterije Naviglio na Velikom Brijunu te predavanja vezana uz degradaciju kamena na pulskim antičkim spomenicima, i degradaciju kamena uzrokovanu vodom na fortifikaciji Fort Bourguignon.

Drugi je dan bio posvećen geološkim temama. Sa stručnjacima Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Anom Maričić i Dujom Smirčićem, obišle su se lokacije na Malom Brijunu, kamenolomi na sjevernoj strani otoka i tunel prokopan u živoj stijeni na rtu Glavina. Geolozi su u svojim predavanjima sudionike radionice upoznali i sa karbonatnim stijenama, njihovom degradacijom pod utjecajem prirodnih pojava, kao i sa arhitektonsko-građevnim kamenom u Hrvatskoj.

Studenti su radne zadatke koji su obuhvaćali istraživanja i analitički rad tema vezanih uz fortifikacije i gradnju u kamenu, uspješno obavili pod mentorstvom stručnjaka.  Predavanja, osobito ona terenska, bila su sudionicima od velike koristi pri elaboriranju njihovih zadaća, odnosno predlaganju prioriteta pri donošenju mjera zaštite, te uređenja fortifikacija na određenim lokacijama. Njihova su zanimljiva rješenja  organizatorima i uzvanicima prezentirana 16. rujna 2014.

Rezultati radionice Fortifikacije i gradnja u kamenu u vidu analiza, studija i prijedloga, kao i predavanja koja su održali stručnjaci s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta i Arheološkog muzeja Istre tiskani su u Biltenu radionice.

Kako bi se dodatno ukazalo na povijesnu važnost kamena za brijunsko otočje, u sklopu projekta na Malom Brijunu uspostavljena je pješačka edukacijska staza Brijunske kamene priče. Mali Brijun drugi je po veličini otok brijunskog arhipelaga i svojom divljom prirodom kojom dominiraju kamenolomi i fortifikcije, sušta je suprotnost kultiviranom krajobrazu Velikog Brijuna. Zahvaljujući brojnosti i raznolikosti očuvanih elemenata vezanih uz kamen, bilo je moguće na stazu postaviti 15 edukacijskih tabli kojima se posjetitelje upoznaje s različitim aspektima i značajkama kamena, od onih geoloških, tehničkih, građevinskih, povijesnih, fortifikacijskih, etnografskih, pa do kamena i kamenoloma kao inspiracije likovnim umjetnicima.

Staza dužine oko 2.5 km vodi od glavne luke prema sjevernoj strani otoka, rtu Glavina. Posjetitelji prolaze uz napuštene kamenolome i hrpe otpadnog kamenja - kršja do kamenoloma na rtu Glavina i nedovršene austro-ugarske baterije Femina, građene vjerojatno uoči Prvoga svjetskoga rata. Riječ je o specifičnom fortifikacijskom objektu s podzemnim prostorijama za prihvat i smještaj ljudstva i municije, iskopanim u živoj stijeni. Podzemni hodnici vode do četiriju pozicija za topove smještenih na suprotnoj strani, na platou iznad morske obale. Kamenolom na rtu Glavina, s brojnim očuvanim pratećim elementima iz procesa rada - poput ostataka pratećih zgrada, tunela, tračnica i kolica za prijevoz kamena, pravi je muzej na otvorenom.