IZ BRIJUNSKIH ZBIRKI – Tragovi u stijeni

Ovog travnja, uoči Dana dinosaura, u brijunskom muzeju postavljena je vitrina s fosilima iz Geološko-paleontološke zbirke Brijuna. Ovom malom izložbom, nazvanom Tragovi u stijeni, obilježena je stota obljetnica otkrića prvih tragova dinosaura na Velom Brijunu.

Ulomak stijene izložen u vitrini, koji na sebi nosi otisak stopala dvonožnog dinosaura star oko 105 milijuna godina, potječe s rta Ploče na kojem su prvi puta zabilježeni tragovi ovih izumrlih životinja na tlu Hrvatske. Otkako ga je, prije točno jednog stoljeća, opisao austrijski industrijalac i paleontolog amater Adolf Bachofen Echt, na brijunskom je otočju pronađeno oko 300 tragova u stijeni, na za sad 8 potvrđenih nalazišta – četiri na Velom Brijunu te na otocima Vangi, Galiji i Vrsaru.

Ovi tragovi, zvani ihnofosili, nastali su u posljednjem periodu mezozoika zvanom kreda, u vrijeme kada je Istra bila dio otočkog lanca okruženog golemim praoceanom Tethys. Formirani su stvrdnjavanjem i postupnom litifikacijom (okamenjivanjem) muljevitih dijelova obale kojom su dinosauri šetali. U recentnoj prošlosti prirodni čimbenici i ljudska djelatnost uklonili su gornje slojeve stijene, razotkrivši tako fosilizirane dijelove drevne morske obale u kojima su sačuvani ne samo tragovi dinosaura, već i fosilne valne brazde nastale djelovanjem valova na plitkom morskom dnu.

Danas znamo da je najmanje pet vrsta dinosaura hodalo brijunskim obalama, od malih i velikih dvonožnih mesojeda - teropoda, do golemih četveronožnih biljojeda – sauropoda. No dinosauri nisu jedini koji su ostavili svoje tragove u stijeni. Izloženi su i primjerci drevnih morskih puževa – nerineja i golemih, grebenotvornih školjkaša – rudista. Ovi su organizmi, zajedno s dinosaurima izumrli prije otprilike 65 milijuna godina, a njihovi sačuvani fosili danas tvore vrijedan dio bogate geološko-paleontološke baštine Nacionalnog parka Brijuni.

(Foto: Veseljko Bašić)