Kastrum

Najslojevitiji brijunski lokalitet prostire se na površini nešto većoj od 1 ha. Nalazi iz razdoblja rimske republike i carstva, kasne antike, Istočnih Gota, Bizanta, karolinškog razdoblja i Venecije svjedoče o dugogodišnjoj naseljenosti. 

Prva vila u zaljevu Dobrika sagrađena je u 1.st.pr.Kr.

U razdoblju Augustove vladavine, djelimice na području prve vile, podignuta je nova rustična vila (dimenzija 51 x 59 metara) sa središnjim dvorištem i uređajima za proizvodnju maslinova ulja i vina te podrumima, kao i skromnije uređenim stambenim prostorima.

Život unutar vile odvijao se do kraja 4. st. kada je uslijed nastalih društvenih promjena vila prerasla u naselje zbijenog tipa sa kućama, postrojenjima za preradu maslina i grožđa, spremištima, radionicama, kovačnicama, krušnim pećima, ukratko svim sadržajima potrebnim za samostalno funkcioniranje jedne zajednice. Naselje se postepeno širilo, a za njegovu zaštitu podignuti su snažni bedemi. Uz glavni ulaz, sjeveroistočni, postojala su još četiri vrata koja su komunikacijama bila povezana unutar naselja, a nastali su i manji trgovi. Za kultne potrebe brojnog stanovništva kastruma u neposrednoj je blizini podignuta bazilika sv. Marije.

Dolaskom franačke vlasti krajem 8. st. nastaje novo, feudalno dobro. Zidovi karolinške vile raščlanjeni su lezenama, a proizvodnja ulja u tom razdoblju odvijala se u prostorijama  smještenim uz more. Tu je dokumentiran cijeli proces proizvodnje ulja, od mljevanja maslina u mlinu do tiještenja u jednom od tri tijeska.

Posljednji tragovi života u kastrumu datiraju iz mletačkog razdoblja.