Crkva sv. Marije

Trobrodna crkva četvrtasta tlocrta čiji su bočni zidovi očuvani gotovo u izvornoj visini. Veličina crkve (11 x 24 m) ukazuje na brojno stanovništvo obližnjeg kastruma koje je u 5./6. st. sagradilo ovu građevinu.

Oltarni prostor povišen je za dvije stepenice i od broda crkve odijeljen djelimice očuvanim trijumfalnim lukom. Tu je in situ i baza oltara. U predprostoru bazilike mali je lapidarij u kojem su, pored ostalih nalaza iz crkve izložene i tranzene, kamene prozorske rešetke.

U otvorenom predvorju bazilike i oko nje nalazilo se ranokršćansko groblje koje se u dužini od 300 m prostiralo sve do jugoistočnog ugla kastruma.

Početkom 9. st. kada su obnavljene brojne sakralne građevine došlo je i do obnove crkve sv. Marije. Opremljena je novim namještajem s prepoznatljivim troprutim ukrasima. Brojno pogansko stanovništvo zacijelo je izazvalo misionarsku djelatnost koju su provodili benediktinci iz brojnih samostana. Ukoliko ne već ranije, u tom je razdoblju uz baziliku nastao i benediktinski samostan koji se prostirao sjeverno i južno od crkve.

U 13. st. bazilika je pripadala templarima. Ukidanjem njihova reda 1312. godine, život je u samostanu zamro.

Blizu ove crkve sagrađena je i manja jednobrodna crkva sv.Petra čiji je pod krasio trobojni mozaik.