Autonomno ronjenje

U podmorju Nacionalnog parka Brijuni postoje velike mogućnosti za autonomno ronjenje, i to kroz organizirano vođenje ronilačkih grupa koje će podmorje u nacionalnom parku, razgledavati ili snimati.

Veliki je izbor i u odnosu na tematiku kao i u odnosu na dubine, te se mogu zadovoljiti gotovo svi zahtjevi. Fizička raščlanjenost arhipelaga: otoci, hridi i pličine, razvedenost obala i različita izloženost vjetru o udaru mora uvala, rtova i prolaza te različiti tipovi hridinastih i sedimentnih dna ukazuju da su na tom relativno malom prostoru (približno 40 km2) prisutne raznovrsne pridnene, životne zajednice litorala. Podmorje Nacionalnog parka Brijuni po osnovnim elementima ne odstupa od ostalih dijelova podmorja u sjevernom Jadranu. Raznovrsnost i gustoća populacija te očuvanost prirodnih staništa svakako su njegove temeljne vrijednosti. Posebno se ističe bogat i raznovrstan riblji fond koji se razvija zaštićen od izlovljavanja.

Populacije riba su gustoćom i veličinom pojedinačnih primjeraka reprezentativne. Osim svih poznatih tvz. komercijalnih vrsta kao fratri, škarpine, zubaci, tabinje, kavale itd. nalaze se brojne i vrlo lijepe ribice iz skupina babica ili usnača. Upravo je fauna riba ono po čemu je brijunsko podmorje izuzetno i različito od svih ostalih dijelova Jadrana.

Područje otočja Brijuni danas je jedina otočna skupina na sjevernom Jadranu, koja je odoljela štetnim posljedicama industrije i ekspanzije turističke privrede, te je stoga od neprocjenjive vrijednosti. Akvatorij je jedini ostao skloništem i "rasadnikom" biljnih i životinjskih vrsta koje pod utjecajem zagađivanja, raznih turističkih djelatnosti i prekomjernog ribolova u drugim dijelovima zapadne Istre i sjevernog Jadrana ubrzano nestaju.